- Djelimično zbog nedavnih incidenata u Danskoj i drugim evropskim zemljama, Šlezvig-Holštajn je u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa saveznom vladom i njemačkim oružanim snagama - rekla je ministarka unutrašnjih poslova Šlezvig-Holštajna, Sabine Zeterlin-Vak, u saopštenju, piše Rojtersu, prenosi B92.
U poslednjih nekoliko nedjelja, ruski dronovi su viđeni iznad Poljske, gdje je više od 20 borbenih dronova prešlo granicu 9. i 10. septembra 2025. godine, što je dovelo do podizanja aviona NATO-a, a nekoliko njih je oboreno.
U Estoniji su 19. septembra tri ruska borbena aviona MiG-31 ilegalno ušla u vazdušni prostor na 12 minuta, što je izazvalo hitnu intervenciju snaga NATO-a. Estonski ministar spoljnih poslova nazvao je incident "neprihvatljivo drskim", a Rusija je negirala bilo kakvu nameru.
U Danskoj su neidentifikovani dronovi viđeni iznad aerodroma u Kopenhagenu i Olborgu 22. i 25. septembra, što je izazvalo privremena zatvaranja i kašnjenja letova. Danska premijerka Mete Frederiksen opisala je incidente kao "najozbiljniji napad na kritičnu infrastrukturu" i povezala ih sa ruskim aktivnostima u regionu. Iako danske vlasti nisu pronašle dokaze o umiješanosti Rusije, nazvale su dronove djelom "profesionalnog glumca" i upozorile na visok rizik od ruske sabotaže.
Incidenti u Danskoj, Poljskoj i Estoniji dio su šireg niza kršenja vazdušnog prostora u Evropi, uključujući Rumuniju, što je dovelo do višestrukih poziva NATO-a za konsultacije po Članu 4 o bezbjednosti. Rusija je odbacila sve navode o namjernim incidentima kao "neosnovane", ali evropski lideri ih vide kao provokacije koje testiraju granice alijanse.
NATO je pojačao vazdušne patrole na svom istočnom krilu, uključujući doprinose Velike Britanije, Francuske i Njemačke, kako bi sprečio dalju eskalaciju.
