Prema prvim informacijama, jedan radnik je povrijeđen, dok su četvorica koji su bili blokirani u gornjem dijelu kule spaseni.

Oko 13 časova došlo je do novog urušavanja, dok su spasioci i policija već bili na mjestu događaja zbog prvog incidenta koji se dogodio oko 11.20, prenosi Korijere dela sera.

Radnik koji je i dalje zarobljen u ruševinama je rumunske nacionalnosti. Vatrogasci iz specijalne jedinice Saf pokušavaju da mu priđu kroz mali prozor sa lijeve strane kule.

Radnik, koji je i dalje ispod ruševina na prvom spratu, odgovara na pozive, pri svijesti je i sarađuje sa spasiocima. Njegove kolege čekaju ishod akcije spasavanja.

Drugi kolaps - kula u opasnosti od potpunog urušavanja

U trenutku kada su vatrogasci pokušavali da izvuku zarobljenog radnika, dogodio se novi pad unutrašnjeg dijela strukture. Kula je sada nestabilna i prijeti da se potpuno sruši. Vatrogasci su odmah evakuisali i obezbijedili čitavo područje. Gust oblak prašine prekrio je spasioce i prolaznike, ali bez težih posledica.

Jedan od spasenih radnika, star 64 godine, prevezen je hitno u bolnicu San Đovani.

Centar Rima blokiran

Područje je potpuno zatvoreno - policija je ogradila zone oko Foruma i Trga Venecija iz predostrožnosti, u strahu od novih urušavanja.

Vatrogasci i dalje pregledaju unutrašnjost kule kako bi proverili da li ima još ljudi i da procene stabilnost djelova koji nisu srušeni.

Na mjestu događaja nalaze se ambulantna kola, vatrogasna vozila, policija, karabinjeri i gradska milicija.

Na lice mjesta stigli su gradonačelnik Rima Roberto Gvaltijeri, ministar kulture Alesandro Đuli i čelnici gradske konzervatorske službe. Gradonačelnik i ministar su razgovarali sa preživelim radnicima, koji su u dobrom stanju. Prisutan je i prefekt Lamberto Đanini.

Kula visoka 29 metara

Prema sajtu grada Rima, iako je danas smanjena na trećinu svoje prvobitne visine, Kula Tore dei Konti ostaje važan primjer srednjovekovnih „kuća–kula" koje su služile kao utvrđenja plemićkih i crkvenih porodica.

Sagrađena je 1203. godine po projektu arhitekte Markjonea Aretina, po nalogu pape Inoćentija III, za njegovu porodicu - grofove od Senjija - i bila je obložena pločama od travertina preuzetim sa Foruma.

Današnja visina od 29 metara predstavlja samo temeljnu sekciju strukture, dok se procjenjuje da je prvobitno bila visoka između 50 i 60 metara. Njenu visinu su vremenom smanjili brojni zemljotresi, posebno oni iz 1348, 1630. i 1644. godine.