Iako iz Bijele kuće nije stigla zvanična potvrda sastanka, Zelenski je na društvenim mrežama poručio da su mirovni pregovori u punom jeku i da se „mnogo toga može odlučiti prije Nove godine", objavila je Nova.rs,
Prema riječima ukrajinskog predsjednika, sastanak bi trebalo da se održi na Floridi, najverovatnije u Trampovom rezidencijalnom kompleksu Mar-a-Lago, u nedelju. Zelenski je novinarima rekao da će agenda razgovora biti široka, ali da će ključne teme biti dva najveća kamena spoticanja u dosadašnjim pregovorima – sudbina Donbasa na istoku Ukrajine i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, najvećom u Evropi, koja je trenutno pod ruskom okupacijom.
Kijev već nedeljama insistira na direktnom susretu Zelenskog i Trampa, otkako su Sjedinjene Države ponovo intenzivirale diplomatske aktivnosti. Sam Tramp je ranije poručio da će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom tek kada dvije strane budu blizu konkretnog mirovnog dogovora.
U tom kontekstu, Zelenski je ove sedmice predstavio revidirani mirovni plan u 20 tačaka, koji je razvijen u saradnji sa američkom administracijom. Dokument obuhvata širok spektar pitanja, od teritorijalnih aranžmana do bezbjednosnih garancija koje Ukrajina zahtjeva kako bi se spriječila buduća ruska agresija. Ipak, i sam Zelenski priznaje da ostaje otvoreno pitanje da li će Moskva uopšte pristati na predloženi okvir.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova izjavila je da u pregovorima sa Sjedinjenim Državama postoji „spor, ali stabilan napredak", ali Kremlj do sada nije pokazao stvarnu spremnost da okonča rat. Zelenski je u petak poručio da ne želi da se opterećuje pitanjem da li će Rusija prihvatiti plan.
- Zašto? Zato što Rusija stalno traži razloge da ne pristane - rekao je Zelenski.
„Ako Ukrajina jasno pokaže konstruktivan stav, a Rusija to odbije, onda to znači da pritisak nije dovoljan. I upravo o tome želim da razgovaram sa predsjednikom Sjedinjenih Država."
Kako bi dodatno naglasio razliku između, kako kaže, konstruktivne ukrajinske pozicije i rigidnog stava Moskve, Zelenski se trudi da pokaže punu podršku Trampovoj inicijativi za mir, čak i spremnost na bolne kompromise, uključujući i teritorijalna pitanja. Istovremeno, ukrajinski predsjednik insistira da bi Rusija, ukoliko odbaci aktuelni mirovni pokušaj, trebalo da se suoči sa ozbiljnim posledicama – novim sankcijama i dodatnim jačanjem zapadne vojne pomoći Kijevu.
Razgovori između američkih i ukrajinskih pregovarača nastavljeni su i nakon predstavljanja plana od 20 tačaka, a Zelenski je rekao da će upravo Sjedinjene Države taj dokument formalno izneti pred rusku stranu. U svom večernjem obraćanju naciji, ukrajinski predsjednik je najavio da bi diplomatija u narednim nedeljama mogla biti „izuzetno intenzivna". Otkrio je i da je razgovarao gotovo sat vremena sa Stivom Vitkofom, Trampovim specijalnim izaslanikom, i Džaredom Kušnerom, predsjednikovim zetom.
- Ušli smo u mnogo detalja, bilo je dobrih ideja - rekao je Zelenski.
„Razmatrali smo nove formate, sastanke i, naravno, rokove za to kako da se stvarni mir približi."
Prema pisanju Axiosa, američki i ukrajinski zvaničnici su tokom božićnih praznika vodili intenzivne konsultacije, dok su paralelno trajali i razgovori između američkih i ruskih pregovarača. Izvori navode da je većina elemenata dogovora između Vašingtona i Kijeva usaglašena, uključujući bezbjednosne garancije koje bi Ukrajina dobila od Sjedinjenih Država i Evrope. Jedan visoki američki zvaničnik potvrdio je da je Vašington spreman da u Senat pošalje na ratifikaciju bezbjednosnu garanciju zasnovanu na principima člana 5 NATO-a.
Glavne tačke spora, međutim, ostaju ruski zahtjevi da dobije kontrolu nad čitavim Donbasom, kao i nad nuklearnom elektranom Zaporožje. Američki predlog predviđa da teritorije sa kojih bi se ukrajinske snage povukle postanu demilitarizovana „slobodna ekonomska zona". Zelenski, s druge strane, insistira na ravnopravnom povlačenju ruskih trupa sa trenutnih linija fronta i naglašava da bi svaka teritorijalna odluka morala da bude potvrđena na referendumu.
Američka strana podržava ideju da se tokom održavanja referenduma uspostavi prekid vatre, ali upozorava da bi logistika takvog procesa bila izuzetno složena. Prema američkim izvorima, Moskva, koja je ranije odbijala bilo kakav prekid vatre prije konačnog sporazuma, sada prihvata da je primirje neophodno za sprovođenje referenduma. Ipak, ostaje razlika u stavovima – Ukrajina traži primirje u trajanju od 60 dana, dok bi Rusija mogla insistirati na znatno kraćem periodu.
U takvim okolnostima, najavljeni sastanak Zelenskog i Trampa mogao bi da bude ključan trenutak u pokušaju da se rat, koji traje već godinama, konačno pomjeri sa bojnog polja za pregovarački sto.
