Priča iz školske kupe kaže da je to bilo namjerno - vikinški doseljenici na Island (Iceland - ledena zemlja) mislili su da će ime obeshrabriti prekomjerno naseljavanje njihove bujne ostrvske zemlje, dok nikome nije smetalo ako ljudi pokušaju da naseljavaju ledeni Grenland (Greenland - zelena zemlja).
Ali istina je komplikovanija i tiče se kako nordijske tradicije, tako i promjenljivih klimatskih uslova na globalnom nivou, piše Nacionalna geografija.
Više od 80 odsto Grenlanda prekriveno je ledom, ali njegova trava je vjerovatno bila zelenija još u ljeto 982. godine, kada se Erik Crveni prvi put iskrcao na jugozapad ostrva.
Ovce i farme krompira i dalje se uzgajaju u istom jugozapadnom delu Grenlanda, koji se nalazi na južnijoj geografskoj širini od susjednog Islanda.
U međuvremenu, zahvaljujući golfskoj struji, temperature površine mora oko Islanda mogu biti oko šest stepeni Celzijusa toplije nego kod Grenlanda.
Blaža klima znači da su ljeta na Islandu intenzivno zelena, iako je i dalje 11 odsto zemlje prekriveno stalnom ledenom kapom.
Vatnajekidl (Vatnajökull) je najveći evropski glečer - komad leda veličine Portorika.
Kako su imena zamijenjena?
Sadašnja imena potiču od Vikinga.
Nordijska tradicija bila je da stvari imenuju onako kako ih vide. Na primjer, kada je Leif Erikson, sin Erika Crvenog, vidio divlje grožđe (vjerovatno kupine) na obali, nazvao je dio Kanade „Vinland".
Podaci iz ledenih jezgara i školjke mekušaca sugerišu da je od 800. do 1300. godine južni Grenland bio mnogo topliji nego danas.
To znači da bi ime Grenland imalo smisla kada su Vikingi prvi put stigli.
Ali do 14. vijeka, maksimalne ljetnje temperature u Grenlandu su pale. Niže temperature značile su manje usjeva i više morskog leda, što je natjeralo lokalno nordijsko stanovništvo da napusti kolonije.
Islandske sage dopunjuju drugu polovinu priče o zamjenjenim imenima.
Legende kažu da je Nadador bio prvi nordijski istraživač koji je stigao do Islanda, i da je zemlju nazvao Snæland ili „zemlja snijega" jer je tada padao snijeg.
Švedski viking Gardar Svavaroson slijedio je Nadadora, što je dovelo do toga da se ostrvo nazove Garðarshólmur („Gardarovo ostrvo").
Nažalost, Gardarovo ostrvo nije bilo blagonaklono sljedećem dolazniku, Vikingu po imenu Floki Vilgerdarson. Flokijeva a ćerka se utopila na putu ka Islandu, a sve njegovo stado je uginulo dok je zima trajala. Depresivan i frustriran, Floki, kažu sage, popeo se na planinu i vidieo fjord pun ledenih bregova, što je dovelo do novog imena ostrva.
Flokijevo ime se zadržalo u svijetu Vikinga. U Norveškoj, Floki je kritikovao Island, ali jedan član njegove posade po imenu Torolf širio je glasine da je novo ostrvo toliko bogato da maslac curi sa svake travke. Stalno naseljavanje počelo je ubrzo nakon toga.
Nova populacija na ostrvu „osjećala se kao dio nordijskog regiona, ali željela je da zadrži zaseban identitet", kaže Gvidni Jouhaneson, profesor istorije i bivši predsjednik Islanda (2008-2016). Ovi doseljenici su sebe nazivali Íslendingur, što, prema njemu, znači „čovjek s Islanda na dvoru Norveške."
- Ostrvo mora da ima ime, i to je ono koje se zadržalo - dodaje.
Vijek kasnije, Island je postao rastuća demokratija i dom Erika Crvenog, koji je bio prognan iz zemlje nakon što je ubio tri osobe u sukobu.
Otišao je na zapad u potrazi za novim domom - i našao ga je. Sage (u ovom slučaju Saga o Eriku Crvenom) prepričavaju ostatak priče u jednoj rečenici: „Na ljeto, Erik je otišao da se naseli u zemlji koju je pronašao, koju je nazvao Grenland, jer je rekao da će ljudi biti privučeni tamo ako ima povoljan naziv."
Dakle, Island je dobio ime po tužnom Vikingu, a Grenland je slogan srednjovjekovne marketinške šeme.
- Ime Grenland se zadržalo, ali nažalost - jer to nije ime po kojem ga zovu njegovi stnaovnici - kaže Gvindi.
Današnji Grenlanđani svoju zemlju nazivaju Kalaallit Nunaat, što jednostavno znači „Zemlja ljudi" na grenlandsko-inuitskom jeziku.
Povratak na staro
Nažalost, „Zemlja ljudi najspremnijih da žive s ledom" sada se suočava sa nadolazećim realnostima klimatskih promjena. Brzo topljenje ledenog pokrivača Grenlanda izazvalo je niske temperature u Sjevernom Atlantiku, što je značajno usporilo gofsku struju. Ako se trend nastavi, Island će vjerovatno doživjeti mnogo hladnije temperature i čak morski led, dok će Grenland nastaviti da se zagrijava i da gubi ledene bregove alarmantnom brzinom.
Za sto ili dvjesta godina, vrlo je moguće da će globus početi više da ima smisla, i da će Island i Grenland bolje odgovarati imenima koja su im data prije hiljadu godina.
