Rusija je čula od SAD nemalo apsurdnih optužbi: kao oružje smo, tobože, koristili energente, a sada i hranu, kako tvrdi ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke u autorskom tekstu u listu "Dan" od 14. avgusta. Stoga neprikrivene manipulacije gospođe ambasadorke zahtijevaju naše komentare.

Podsjetiću da je 22. jula 2022. godine u Istanbulu, na predlog i uz učešće generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, sklopljen "paket" od dva povezana sporazuma – "crnomorska inicijativa" o izvozu ukrajinske hrane i ruskog amonijaka i Memorandum Rusija – UN o normalizaciji ruskog izvoza poljoprivrednih proizvoda i đubriva. Hvaleći "crnomorsku inicijativu", ambasadorka SAD izbjegava da pominje memorandum Rusija – UN. Ovo nije čudno i nije slučajno: u julu i novembru 2022. godine SAD, Velika Britanija i Francuska blokirale su u Savjetu bezbjednosti UN pokušaje da se usvoje dokumenti SB UN u kojima se pominje ovaj memorandum, koji predviđa izuzumanje ruske hrane i đubriva iz nezakonitih jednostranih sankcija koje su uveli SAD, EU i njihovi sateliti.

Ruska strana je na savjestan i odgovoran način pristupila realizaciji "crnomorske inicijative". U najkraćim rokovima definisan je morski humanitarni koridor i uspostavljen Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu, a prvi brod je isplovio iz Odese već 1. avgusta 2022. godine. Međutim, ubrzo je postalo jasno da su Kijev i Zapad, uprkos deklarisanim humanitarnim ciljevima, komercijalizovali izvoz ukrajinske hrane. Za vrijeme funkcionisanja "crnomorske inicijative" izvezeno je 32,8 miliona tona robe, ali uprkos tvrdnjama ambasadorke SAD, manje od 3 odsto te robe (samo 0,92 miliona tona) usmjereno je u najsiromašnije države, odnosno Etiopiju, Jemen, Avganistan, Sudan i Somaliju. Sa druge strane, više od 70 odsto (26,3 miliona tona) poslato je u zemlje sa visokim ili srednjim nivoom dohotka, uključujući i zemlje članice EU. Izgleda da ovo za SAD jeste uspjeh "crnomorske inicijative", s obzirom da su značajan dio ukrajinskih oranica (više od 17 miliona hektara) kupile zapadne korporacije Cargill, DuPont i Monsanto, koje su glavni profiteri od izvoza ukrajinskog žita. Osim toga, SAD i EU se bave cjenovnim špekulacijama, stvaraju vještački deficit robe i potiskuju ruske poljoprivredne proizvode sa svjetskih tržišta preko nezakonitih jednostranih sankcija.

U pokušaju da u autorskom tekstu stvori utisak da ukrajinsko žito spasava svijet od gladi, ambasadorka SAD prećutkuje činjenicu da u proizvodnji žita Ukrajina tek na 9. mjestu u svijetu (64 miliona tona), a Rusija – da poredimo – zauzima 4. mjesto (130 miliona tona). Uz to, nekontrolisan uvoz jeftinog i nekvalitetnog ukrajinskog žita na evropska tržišta izaziva proteste mjesnih farmera, pa ove isporuke blokira i nekoliko zemalja članica EU, među kojima je čak i najbliži saveznik Kijeva – Poljska.

Takođe, izgleda da gospođa ambasadorka ne razumije da je pričati o "ničim neizazvanom napadu Rusije na Ukrajinu" uzaludno nakon priznanja bivše kancelarke Njemačke Angele Merkel i bivšeg predsjednika Francuske Fransoa Olanda da su Minski sporazumi bili neophodni samo da se Kijevu da predah, da se napumpa oružjem i pripremi za sukob sa Rusijom. Dakle, Zapad je namjerno pretvarao Ukrajinu u direktnu prijetnju Rusiji.

Uzgred rečeno, luke pod kontrolom Kijeva i bezbjednosni koridor koji je Rusija otvorila za izvoz ukrajinskog žita režim Vladimira Zelenskog je koristio za terorističke napade na ruske civilne i vojne objekte, kršeći duh i slovo "crnomorske inicijative".

Tvrdeći da su UN, tobože, olakšale izvoz ruske hrane u koordinaciji sa SAD, EU i Velikom Britanijom, ambasadorka SAD opet iznosi neistinu. Memorandum Rusija – UN na djelu nije proradio. Licemjernu tvrdnju gospođe Rajzing Rajnke o potrebama zemalja globalnog juga i nevaženju sankcija u odnosu na hranu i đubrivo opovrgava lako provjerljiva činjenica da je EU samo od jula 2022. godine usvojila pet novih paketa sankcija. Amerikanci i Britanci su natjerali druge zemlje da poštuju eksteritorijalne restrikcije. Kao rezultat toga, ruski bankarski virmani, osiguranje i transportna logistika, snabdijevanje rezervnim djelovima i imovina u inostranstvu potpuno su blokirani. Pojasniću da rezervne djelove i opremu za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i đubriva Zapad smatra robom "dvostruke namjene" i njihov izvoz u Rusiju je zabranjen. Cijela teritorija naše zemlje proglašena je zonom vojnih rizika sa prekomjerno visokim stopama osiguranja do nivoa prohibitivnih, strane luke su zatvorene za pristup za naše brodove i terete. Strani računi ruskih poljoprivrednih kompanija su "zamrznuti", djelimično odblokirana sredstva su otišla u džepove istih zapadnjaka za izmirenje kredita i uplatu za isporuke naših đubriva bez naknade. Štaviše, Zapad je faktički blokirao isporuke bez naknade ruskog đubriva najsiromašnijim zemljama pod okriljem UN: od septembra 2022. godine od 262.000 tona robe blokirane u Letoniji, Estoniji, Belgiji i Nizozemskoj poslate su svega dvije partije – 20.000 tona u Malavi i 34.000 tona u Keniju. Podsjetiću da ovo je isključivo humanitarna akcija u odnosu na koju nikakve sankcije ne mogu da važe u principu.

Na kraju krajeva, oba istanbulska sporazuma predviđaju obnavljanje rada amonijakovoda "Tolijati–Odesa". Međutim, 5. juna kijevske vlasti su digle amonijakovod u vazduh po principu "nema cijevi, nema problema". Sekretarijat UN je glasno ćutao.

U ovim uslovima otvorenog sabotiranja istanbulskih sporazuma, nastavak "crnomorske inicijative", koja nije opravdala svoju humanitarnu svrhu, izgubio je smisao.

Umjesto navoda "Rusija mora..." (četiri puta u jednom pasusu), gospođa Rajzing Rajnke (čije se punomoćje, uzgred rečeno, završava u granicama Crne Gore, jer SAD u Rusiji predstavlja drugi ambasador) treba da se sjeti da dok su američke vlasti raspravljale o narednom povećanju američkog državnog duga, rukovodstvo Rusije je pripremilo odluku o otpisu duga zemljama Afrike u iznosu od 23 milijarde dolara, objelodanjenu na nedavnom samitu "Rusija–Afrika" u Sankt Peterburgu. Istom prilikom predsjednik Rusije Vladimir Putin je najavio da će Rusija u narednim mjesecima bez naknade isporučiti 25–50 hiljada tona žita najsiromašnijim zemljama Afrike. U zajedničkoj izjavi usvojenoj u Sankt Peterburgu, lideri Rusije i sedam zemalja Afričke mirovne inicijative pozvali su da se uklone prepreke za izvoz ruskog žita i đubriva. Takođe su pozvali UN da povuče neophodne poteze za oslobađanje 200 hiljada tona ruskog đubriva blokiranog u morskim lukama EU i bez odlaganja i bez naknade ga usmjeri u afričke zemlje. Ukoliko je SAD i njima podređenom Zapadu realno stalo do "crnomorske inicijative", treba da ozbiljno razmisle o povratku Rosseljhozbanke u SWIFT sistem, o obnovi transportne logistike i osiguranja, isporuka rezervnih djelova za poljoprivrednu opremu i deblokiranju ruskih sredstava u inostranstvu. Samo po stvarnom ispunjavanju svih obaveza od strane Zapada, naša zemlja biće spremna da razmotri obnavljanje sporazuma, o čemu je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov 24. avgusta informisao generalnog sekretara UN Antonija Gutereša na marginama samita BRIKS-a u Johanesburgu.