Osim što predviđa povećanje naknada za nezaposlene i učesnike javnih radova, kao i lakši pristup tržištu rada za mlade, studente i penzionere, zakon će omogućiti i radnicima koji se približavaju penziji da smanje svoju radnu obavezu.
Konkretno, radnici stariji od 58 godina, kao i oni sa najmanje 35 godina radnog staža, moći će praktično da biraju: da petak imaju slobodan, da vikend produže, ili da rade skraćeno, po šest sati dnevno. Ovo je potvrdilo Ministarstvo za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti za slovenačke medije. Ministarstvom rukovodi Luka Mesec iz partije Levica, koja pruža manjinsku podršku vladi Roberta Goloba. U toku je izrada podzakonskih akata koji će omogućiti sprovođenje ovih novih pravila.
Model nazvan 80-90-100 predviđa radno vreme od 80 odsto, platu od 90 odsto i pune doprinose kao da se radi 100 posto. Ova ideja djelimično preuzima iskustva Islanda, Irske i Njemačke, gdje su slični modeli doveli do pozitivnih rezultata: veće produktivnosti, manje izostanaka i bolje efikasnosti. U Sloveniji su već sprovedeni pilot-projekti u tehnološkim firmama, koji su pokazali slične rezultate.
Iz Ministarstva rada navode da će, ako se promijene pokažu uspješnima, krenuti i korak dalje u liberalizaciji radnih propisa. Do kraja 2028. godine moguće su i dodatne promjene: dodatak za rad subotom, obavezni božićni bonus za sve zaposlene i uvođenje radne nedjelje od 38 sati.
U okviru prve faze zakonskih izmena predviđene su i dodatne mere. Nezaposleni u Sloveniji od 2026. godine dobiće više novca kroz naknade. Maksimalni iznos koji će nezaposleni primati tokom prva tri meseca nakon prestanka radnog odnosa iznosiće 130 posto prosječne bruto minimalne zarade, što trenutno premašuje 1.660 eura. Ako ni nakon tri mjeseca ne pronađu posao, slijedi naknada od 110 posto, zatim 100 posto, a na kraju 70 odsto prosječne bruto minimalne zarade.
Značajne promjene i povećanja predviđena su i za učenike, studente i učesnike javnih radova. Oni će imati veće minimalne satnice i bolje uslove rada. Planirani su i posebni podsticaji za zapošljavanje osoba starijih od 59 godina, do 40 odsto mjesečne neto naknade. Ova kategorija građana dobiće pravo i na više dozvoljenih sati povremenog i privremenog rada.
Penzionerima se mjesečni limit rada povećava sa 60 na 85 sati, čime se proporcionalno povećava i maksimalni godišnji prihod koji mogu ostvariti po tom osnovu.
Ministarstvo finansija zabrinuto zbog budžetskog opterećenja
Usvajanju ovog zakona prethodili su dugotrajni pregovori sa socijalnim partnerima, ali je zakon na kraju donet po hitnom postupku, jer je njegovo usvajanje bilo povezano sa povlačenjem 140 miliona evra iz evropskih fondova.
Međutim, Ministarstvo finansija, na čijem čelu je dugogodišnji menadžer i bivši direktor Adria Airwaysa Klemen Boštjančič, izrazilo je rezerve u vezi sa finansijskim opterećenjem koje ove mjere donose. Ukupni trošak za državni budžet procjenjuje se na preko 40 miliona eura, pa će podzakonski akti koji regulišu tržište rada biti donoseni postepeno, do kraja 2028. godine – ako, naravno, vlada lijevog centra opstane do tada.
