Pritisak raste zbog njegove ideje da Grenland pređe pod američku kontrolu, što Tramp pravda nacionalnom bezbjednošću i strahom od ruskog i kineskog uticaja.
Na pitanje da li bi napustio NATO, Tramp je rekao da Grenland ima ključni značaj za bezbjednost SAD-a i Danske i da Kopenhagen ne bi mogao da ga odbrani u slučaju spoljne prijetnje. Dodao je da SAD ima "više opcija", aludirajući i na ranije američke akcije u svijetu.
Danski zvaničnici ističu da postoji duboko neslaganje sa SAD-om oko budućnosti Grenlanda. Danska je najavila jačanje vojnog prisustva, a Švedska i Njemačka su se obavezale da pošalju svoje snage. Premijerka Mete Frederiksen naglasila je da je odbrana Grenlanda zajednička odgovornost cijelog NATO-a.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je na rastući značaj Arktika zbog novih pomorskih ruta i povećane aktivnosti Rusije i Kine, uz najavu razgovora o jačanju bezbjednosti tog područja.
Pravni stručnjaci upozoravaju da bi izlazak SAD-a bio vrlo složen. Zakon o nacionalnoj odbrani iz 2024. ograničava predsjednika i zahtjeva odobrenje Senata ili Kongresa. Ipak, postoji pravna neizvjesnost, jer bi Tramp mogao da se pozove na svoja ovlašćenja u vođenju spoljne politike i nacionalne bezbjednosti.
Postoji presedan povlačenja SAD-a iz međunarodnog sporazuma, ali bi izlazak iz NATO-a imao dalekosežne političke i ekonomske posljedice. Stručnjaci smatraju da je već samo dovođenje u pitanje članstva narušilo povjerenje u savez, dok je formalni izlazak i dalje manje vjerovatan od nastavka napetih odnosa između SAD-a i NATO-a.
