Kako navodi agencija Asošijeted pres (AP), takav pristup mogao bi imati brže i efikasnije rezultate na bojištu.
Prema mišljenju američkog odbrambenog analitičara Marka Montgomerija, odluka Vašingtona da ne pošalje „Tomahavke" u Kijev nije samo vojna, već i politička.
- Rakete ERAM imaju kraći domet, ali bi omogućile Ukrajini da ostvari operativni pritisak na rusku logistiku, komandne centre i sisteme kontrole u radijusu od nekoliko stotina kilometara od linije fronta. To bi moglo biti veoma efikasno - naveo je Montgomeri za AP.
Dok domet „Tomahavka" iznosi oko 1.600 kilometara, rakete ERAM dostižu približno 460 kilometara, a ATACMS oko 300 kilometara. Iako su ove dvije poslednje znatno kraćeg dometa, njihova prednost leži u lakšoj integraciji u postojeće ukrajinske sisteme, bržoj obuci posada i manjim političkim rizicima po Sjedinjene Države.
- Isporuka 'Tomahavka' bi bila snažan signal, ali bi zahtijevala mjesece logističkih priprema i dodatnih odluka na najvišem nivou. SAD zato trenutno nastoje da Kijevu pruže ono što se može brzo upotrebiti u ratu koji traje sada- ocijenio je jedan neimenovani izvor iz Pentagona za američke medije.
U širem kontekstu, ova promjena prioriteta uklapa se u strategiju modernizacije američkih kopnenih snaga u Evropi. Još 2021. godine, list The Drive je objavio da će 56. artiljerijska komanda američke vojske u Njemačkoj dobiti najnovije oružane sisteme u razvoju – od hipersonične rakete dugog dometa LRHW („Dark Eagle") do multifunkcionalnog sistema „Tifon", koji omogućava lansiranje različitih tipova projektila, uključujući ERAM i „Tomahavk".
Iako te najnovije tehnologije tek ulaze u operativnu upotrebu, stručnjaci procjenjuju da bi Ukrajina u bliskoj budućnosti mogla imati korist od fleksibilnijih i brže isporučivih sistema. Za SAD, pak, ovakvo rješenje predstavlja kompromis – podrška Kijevu bez prekoračenja granica koje bi Moskva mogla protumačiti kao direktno miješanje u rat.
