Struka je pozdravila najavljenu reformu, ali su pravni stručnjaci sumnjičavi i kritikuju pojedina rešenja, pišu mediji na njemačkom jeziku.

Koaliciona vlada konzervativne Austrijske narodne partije (OeVP), socijaldemokrata (SPOe) i liberalnog Neosa saglasila se da se formira tročlano Savezno državno tužilaštvo, koje će ubuduće obavljati vrhovni stručni nadzor nad radom tužilaštava. Ta nadležnost je do sada pripadala ministarstvu pravde.

- Ja ću vjerovatno biti poslednja ministarka pravde koja je na čelu javnog tužilaštva i može da izdaje uputstva, i to je dobro", rekla je ministarka Ana Šporer iz socijaldemokratske partije -nakon što je vlada usvojila plan reforme.

Trojica saveznih tužilaca, koji će možda u konačnom nacrtu zakona nositi i naziv generalni tužioci, biće birani na jedan mandat od šest godina i svake dvije godine će se menjati na mestu predsjedavajućeg tog tijela, prenosi Nova.rs.

Najavljena reforma naišla je na odobravanje struke, ali su pojedini detalji kritikovani, kao što je način rukovođenja tročlanim telom.

Dnevnik Štandard piše da je sličan plan imala narodnjačko-zelena vlada Austrije 2021. godine, ali se on izjalovio zbog nesuglasica. Sporno je tada uglavnom bilo to da li da najviša instanca bude tužilac pojedinac, ili tročlano tijelo sa ravnopravnim članovima.

Po pisanju dnevnika, među sporne detalje spada to što će lični i stručni integritet i iskustvo kandidata za savezno tužilaštvo prvo provjeravati komisija koju će formirati Ministarstvo pravde.

Na predlog komisije, kandidate će zatim potvrđivati Parlament, posle čega će izabrane kandidte Vlada predložiti predsjedniku Austrije koji će ih imenovati.

Nejasno je, međutim, u kojoj će mjeri to novo tijelo biti podložno kontroli Parlamenta. Saopšteno je, bez dodatnih detalja, da je planirano da postoji takva kontrola, ali ne i kontrola krivičnih postupaka koji su u toku.

Do sada je bilo tako da ministar kao šef tužilaštva može da bude pozvan da u parlamentu pravda;svoje odluke i postupke i da u krajnjem slučaju bude i smenjen. Za novo Savezno tužilaštvo se to ne predviđa.

Martin Ulrih, šef delegacije sudija i tužilaca u austrijskom Saveznom sindikatu javne uprave ocjenio je da reforma, da bi imala smisla, mora da ispuni tri uslova.

Kao prvo, tužioci moraju po definiciji zadržati status organa pravosuđa, kako je to usidreno u Ustavu.

Drugo, istrage ne smiju da budu predmet tekućih parlamentarnih kontrola, i treće, za članove tijela treba da dođu u obzir samo osobe koje su po struci sudije ili tužioci i imaju dugogodišnju praksu na takvim radnim mjestima.

Narodna partija je ranije zastupala stava da na tu dužnost mogu da budu birani i advokati i profesori prava.

Ulrih je rekao da se čini da je treći uslov "izbrisan", iako je u jednom ranijem nacrtu reforme bio predviđen.

Ulrih je kritikovao i rešenje da budući savezni tužioci budu birani u Parlamentu, a da ih predsjednik Austrije samo potom postavlja, jer, rekao je on,;"izbor glasovima partija mogao bi da bude 'ruksak' za te osobe, kojeg će one nositi na dužnost u Saveznom tužilaštvu".

U Austriji su poslednjih godina zbog mnogih istraga protiv vodećih političara učestali zahtjevi da se razdvoje politika i pravosuđe. U toku krivična istraga zbog korupcije protiv bivšeg kancelara i nekadašnjeg lidera OeVP Sebastijana Kurca koji odbacuje optužbe.

Šporer je rekla da osnivanjem Saveznog tužilaštva "otpada teoretska mogućnost" da neko na osnovu svog položaja ili veza utiće na krivični postupak i da to "jača pravnu državu".

Još je otvoreno kada bi telo moglo da bude osnovano jer je prethodno potrebno da reforma bude formulisana kao zakonski tekst i usvojena u Parlamentu.