Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 108 dolara budući da su razgovori u EU o zabrani uvoza ruske nafte i poremećaji u snabdijevanju iz Libije zasjenili zabrinutost za ekonomski rast i potražnju za energentima.

Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 1,58 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 108,38 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,64 dolara višoj cijeni, od 103,83 dolara.

Cijene su u srijedu gotovo stagnirale budući da je trgovce zabrinuo Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je u utorak zbog rata u Ukrajini snizio prognozu svjetske ekonomije rasta u ovoj godini za gotovo puni procentni bod, na 3,6 odsto.

Slabiji ekonomski rast znači i slabiju potražnju za energentima.

Na tržištu je ponovo prevladala zabrinutost za snabdijevanje, u okruženju razgovora u EU o zabrani uvoza ruske nafte. Trgovci zaziru od ruskih barela zbog problema s transportom i plaćanjem nakon što je Zapad Rusiji uveo sankcije zbog njene invazije na Ukrajinu.

Libija je ove sedmice objavila da joj je proizvodnja smanjena više od 550 hiljada barela nafte dnevno zbog blokada velikih polja i izvoznih terminala.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici na čelu s Rusijom ne uspijevaju da realizuju dogovorene proizvodne kvote, a američke zalihe su prošle sedmice snažno pale.

Značajniji rast cijena zaustavile su prigušene šanse za kinesku potražnju, zbog postepenog ukidanja strogih mjera suzbijanja koronavirusa koje su pogodile proizvodne aktivnosti i globalne lance snabdijevanj.

Kočnica je bila i najava iz Kazahstana da bi terminal Kaspijskog gasovodnog konzorcijuma (CPC-a) na Crnom moru ove sedmice mogao ponovo proraditi punim kapacitetom, prema izjavi ministra energetike Bolata Akčulakova.

OPEC je odvojeno objavio da je barel korpe nafte njegovih članica u srijedu koštao 107,97 dolara, što znači da je pojeftinio 2,55 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.