Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je u nedjelju da je njegova zemlja dogovorila novi trogodišnji ugovor o snabdijevanj plinom s ruskim državnim dobavljačem energije Gazpromom, prenosi Index.hr.

Vijest je stigla u nezgodno vrijeme. Vučić je time zadao novu glavobolju zapadnom antiputinovskom savezu, a posebno Evropskoj uniji,  piše CNN.

S druge strane kontinenta čelnici država EU zaglibili su u napornim pregovorima oko šestog paketa sankcija Moskvi. Konačni dogovor, objavljen kasno naveče u ponedjeljak, uključuje djelimičnu zabranu uvoza ruske nafte u EU.

Međutim, kako bi svi pristali na sankcije, Brisel  je bio prisiljen napraviti izuzeće za naftu koja se u Mađarsku, Slovačku i Češku uvozi naftovodom. To su neke članice EU doživjele kao veliki ustupak.

Srbija ključna zemlja EU za širenje

Iako Srbija nije članica EU, dio je plana proširenja EU koji uključuje i neke njezine susjede. EU se namjerava proširiti na istok i vidi Zapadni Balkan kao ključ evropske sigurnosti, što je još više naglašeno u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu.

Od ovih balkanskih država, Srbija se posebno smatra ključnom iz brojnih razloga. Njena veličina, stanovništvo i geografski položaj čine je glavnim akterom geopolitike u regiji. Ako želite razgovarati o budućnosti Bosne i Hercegovine ili Kosova, trebaće vam srpska vlada za stolom.

Međutim, Srbija se takođe jako oslanja na Rusiju kada je u pitanju plin. Ona takođe vojno sarađuje s Moskvom. Ukratko, Srbija ima ogromne koristi od svog odnosa s Rusijom, a čak i ako u bližoj budućnosti postane članica EU, neće htjeti spaliti svoje mostove s Kremljom.

Važnost Srbije

To stvara dvije istovremene  stvarnosti za EU koje, kada se smjeste jedna pored druge, prilično je teško pomiriti.

Srbija je toliko velika i važna da je ključna za projekt proširenja EU, kojim se nastoji ojačati i proširiti evropske vrijednosti, stabilnost i sigurnost. Takođe je toliko velika i važna da može u isto vrijeme sklapati poslove s Rusijom, Kinom i EU - kako god smatra prikladnim - i dalje biti zjenica oka Brisela. To bi se ipak moglo promijeniti.

Iako je Srbija podržala nekoliko rezolucija UN-a kojima se osuđuje ruska invazija, nije sankcionirala Moskvu niti se uskladila s Briselom po pitanju sankcija protiv Moskve. A to je nešto što se od država kandidata za članstvo očekuje da učine. Novi ruski plinski sporazum, strahuju neki predstavnici EU i analitičari, mogao bi biti korak predaleko za neke zemlje članice EU.

-Ako bude zaključen, sporazum bi uništio nade onih koji su vidjeli priliku za smanjenje ruskog uticaja u regiji- rekao je Filip Ejdus, izvanredni profesor međunarodne bezbjednosti  na Sveučilištu u Beogradu.

Ejdus vjeruje da Vučić možda želi i ovce i novce. On predviđa da će srpski predsjednik sigurno jamčiti da Srbija ostaje na putu prema EU, a možda i dalje očekuje bolju ponudu od njemačkog kancelara Olafa Scholza.

Međutim, Ejdus je upozorio da bi se kockanje ovaj put moglo izjaloviti, budući da EU u ovom trenutku ima druge prioritete, te smatra da bi povjerenje između dviju strana moglo biti trajno narušeno.

Plinski sporazum je posebno gorka pilula za EU

Hoće li to značiti da pregovori o pristupanju zapinju ili će EU imati drugačiji pristup, ostaje za vidjeti. Međutim, ne može se poreći da je plinski sporazum bio posebno gorka pilula koju su dpredstavnici i diplomati u Briselu morali progutati.

-Zabrinuti smo. Saradnja zemalja izvan EU važnija je nego ikad za zemlje unutar EU koje pokušavaju držati liniju- rekao je jedan visoki predstavnik EU za CNN, misleći na Mađarsku, članicu EU koja se najviše protivi tvrdom stavu prema Rusiji.

Steven Blockmans, direktor istraživanja u Centru za evropske političke studije, rekao je za CNN kako od početka rata u Ukrajini EU vrši pritisak na treće zemlje, uključujući Kinu, da zauzmu sličan pristup sankcijama. Ako čak i države koje se trenutno pokušavaju pridružiti EU zaobilaze sankcije, to daje vjerodostojnost članicama EU da izdrže pritisak Brisela za snažan zajednički nastup prema Rusiji.

Poteškoće koje Srbija uzrokuje Briselu ne završavaju sankcijama.

-Cijela ova situacija za nas je veliki problem jer je povezana s razgovorom o tome treba li se Ukrajina pridružiti EU ili ne-rekao je jedan visoki evropski diplomat.

Ukrajina je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU početkom marta, ali proces može potrajati godinama, čak i kada članice EU u potpunosti podupiru ulazak nove zemlje.

Problem pristupa Ukrajine EU

Više predstavnika i diplomata objasnilo je CNN-u zašto je ova rasprava tako nezgodna za EU i njezin interni razgovor o budućnosti Unije. Neke članice žele ubrzati proces oko Ukrajine i misle da neusklađenost Srbije s pristupom EU prema Rusiji daje razlog da zemlje koje se žele uskladiti što je prije moguće dobiju povlašteni tretman.

Drugi ne žele da se Ukrajina ili zapadnobalkanske nacije uopšte pridruže EU, bojeći se da će promijeniti ravnotežu, dajući istočnoevropskim državama više moći u bloku kojim su povijesno dominirale zapadnoeuropske zemlje poput Njemačke i Francuske.

Konačno, neke članice dijele određeni stupanj euroskepticizma i nisu oduševljene prinovama, odnosno zalažu se, poput Francuske, da EU postane bolje politički integrirana.

Sve to može izgledati beznačajno dok se na evropskom kontinentu vodi rat. Međutim, Putinova invazija na Ukrajinu stvorila je priliku za ponovno iscrtavanje evropske sigurnosne karte.

U određenoj mjeri, zemlje koje su tradicionalno povezane s SAD-om zgrabile su priliku objema rukama ojačati zapadnu sigurnost. Čini se da su Finska i Švedska spremne ući u NATO, dok su se druge zemlje, ponajprije Njemačka, obvezale na velika povećanja izdataka za obranu.

Haos stvara priliku ljudima poput Vučića

Velika Britanija, koja više nije dio EU, dobro je sarađivala sa svojim evropskim saveznicima i pokazala da uprkos  Brexitu i dalje može igrati vodeću ulogu u ujedinjenoj europskoj fronti. S druge strane, haos i neizvjesnost stvaraju prilike i ljudima na pozicijama poput Vučićeve. Koristan je Briselu i Moskvi i očito osjeća da može nastaviti igrati za obje strane.

EU se suočila s mnogim poteškoćama otkako je počela ukrajinska kriza, a zadržati svih 27 njezinih  članica na istoj strani nije bio lak zadatak. No, činjenica da se plinski sporazum Srbije dogodio u istoj sedmici  kada su se čelnici EU-a sastali kako bi se dogovorili oko zabrane ruske energije naglašava u kojoj mjeri su neke stvari jednostavno izvan centraliziranih ruku Briselu.

Kako vrijeme odmiče, to bi moglo postati vrlo nezgodno pitanje za budućnost evropskog projekta, ističe CNN.