
Biografija Ahmada Kadirova pod nazivom „Put okupan svijetlom“ sada je obavezna lektira za čečenske srednjoškolce kao „dopunski materijal za proučavanje ruske istorije“, navodi se izvještaju čečenske državne televizije.
Novi udzbenik poslednja je manifestacija snažnog kulta ličnosti porodice Kadirov koja dominira javnim diskursom u ovoj republici.
Više od 300 ulica u Čečeniji nosi ime Ahmada Kadirova, kao i glavni trg i dzamija u glavnom gradu Grozni, čečenski državni univerzitet, škole, instituti, vrtići, puk Nacionalne garde, grad, fudbalski tim i klubovi borilačkih vještina.
Ahmadov sin, aktuelni čečenski lider Ramzan Kadirov je 2020. naredio da se slike američkih superheroja iz stripova uklone iz čečenskih dječjih centara i igrališta i zamijene portretima njegovog oca i drugih „pravih heroja“ regiona.
Ahmad Kadirov bio je separatistički borac protiv Rusije tokom prvog čečenskog rata, sredinom 1990-ih, koji je služio kao glavni republički muftija tokom perioda nezavisnosti između ratova. Tokom drugog čečenskog rata, koji je počeo 1999. godine, promijenio je stranu i podržao Moskvu. Postao je de fakto šef regiona u julu 2000. godine, a zvanično je postao predsjednik Čečenije 5. oktobra 2003. godine.
Međutim, manje od godinu dana kasnije, 9. maja 2004. ubijen je u terorističkom bombaškom napadu na obilježavanju Dana pobjede u Groznom.
Ramzan Kadirov, koji je tada imao 28 godina, bio je šef obezbjeđenja njegovog oca. Ruski predsjednik Vladimir Putin postavio je mlađeg Kadirova za predsjednika 2007. godine, ubrzo nakon što je napunio 30 godina, i od tada vodi region uz Putinovu podršku.
Glavni autor knjige „Put okupan svijetlom“ je policijski major Amrudi Edilov koji je rodom iz istog naselja iz kojeg i sam Kadirov potiče – Centoroj. To naselje je 2019. godine preimenovano u Ahmad-Jurt u čast Ahmada Kadirova.
Ramzan Kadirov je široko kritikovan kako u Rusiji tako i van nje zbog navodnih kršenja ljudskih prava, uključujući otmice, mučenja, vansudska ubistva, ubistva političkih i ličnih neprijatelja i progon homoseksualaca i drugih manjina.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar