Ekonomski analitičar Davor Dokić upozorio je da bi zatvaranje Ormuskog moreuza izazvalo lavinu posljedica po globalnu privredu, uključujući i Crnu Goru.
– Već smo prvog dana vidjeli skok cijena nafte od osam odsto na svjetskim berzama. Ako se rat rasplamsa, a Iran zatvori Ormuski moreuz, gorivo bi moglo dostići i rekordne iznose kod nas. Barel bi mogao skočiti i do 300 dolara, što bi izazvalo inflatornu spiralu i dovelo do potpunog poremećaja tržišta – upozorio je Dokić u izjavi za "Dan".
Ormuski moreuz je tjesnac širine 39 kilometara, koji povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Indijskim okeanom. Kroz njega dnevno prođe skoro trećina globalnog izvoza sirove nafte. Svaki poremećaj u ovoj oblasti momentalno utiče na svjetske energetske tokove.
Krizu je dodatno pogoršala sofisticirana kampanja elektronskog ratovanja koju je juče pokrenuo Iran. Kao odgovor na američko-izraelske napade na nuklearna postrojenja u Fordou, Natanzu i Isfahanu, iranske snage su počele masovno ometanje GPS i AIS signala u Persijskom zalivu. Britanska agencija UKMTO registrovala je više od 1.000 slučajeva anomalija u navigaciji, uključujući i 27 supertankera, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u brodskom saobraćaju.
Neki brodovi su se virtuelno pojavili na lokacijama usred pustinje Omana, dok su drugi prikazivani kao da su uplovili u iranske luke, iako su bili kilometrima daleko. Pomorske vlasti Omana već su evidentirale najmanje tri incidenta uzrokovana gubitkom orijentacije. Analitičari smatraju da je cilj ove elektronske operacije da se poremeti američka vojna nadmoć i onesposobe izviđački dronovi poput RQ-4 Global Hawk.
Elektronski rat, kako navode zapadni vojni izvori, dio je šire iranske strategije zaštite teritorijalnih voda, priobalnih nuklearnih objekata i suvereniteta u uslovima vanrednih prijetnji.
Vrhunac napetosti uslijedio je nakon izjave komandanta Revolucionarne garde Irana, admirala Alireze Tangsirija, koji je upozorio da će Ormuski moreuz biti zatvoren za svega nekoliko sati. Prema raspoloživim satelitskim podacima, Iran je rasporedio dodatne PVO sisteme i rakete dometa do 300 kilometara na ključna ostrva Kešm i Abu Musa. Uočeni su i novi zemljani fortifikacioni radovi uz obalu.
U odgovoru na iranske mjere, Sjedinjene Države su pojačale vojno prisustvo. Razarač USS Cole, satelitski kompenzacioni sistemi i dodatni obavještajni kapaciteti već su aktivirani. Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoju ključnu luku Džabal Ali, dok su Saudijska Arabija i Kuvajt podigli nivo borbene gotovosti. Brodarske kompanije sve češće biraju alternativne, znatno duže rute, izbjegavajući prolazak kroz Persijski zaliv. Kao epilog svega toga uslijedilo je i bombardovanje Irana od strane SAD.
– Trenutno je ključ u rukama Amerikanaca. Oni odlučuju u kom pravcu će se situacija razvijati. Bliski istok je za njih apsolutni geopolitički prioritet, odakle drže pod kontrolom ne samo Evropu, već i Aziju i Afriku – naglašava Dokić.
Finansijska tržišta već reaguju. Cijene nafte nastavljaju da rastu, berzanski indeksi osciliraju, a sve više zemalja priprema krizne scenarije. Strah od fizičke blokade Ormuskog moreuza postaje sve izvjesniji, a eventualni višednevni prekid protoka nafte doveo bi do lančanih posljedica – ne samo u energetskom sektoru, već i u globalnom lancu snabdijevanja, industriji, saobraćaju i prehrambenoj logistici.
– U pitanju je mehanizam domino efekta. Kada energenti poskupe, poskupljuje sve – od proizvodnje, preko transporta, do potrošačke korpe. Inflacija se tada više ne može kontrolisati centralnim instrumentima – objašnjava Dokić.
Crna Gora, kao zemlja koja gotovo u potpunosti zavisi od uvoza energenata, bila bi izuzetno ranjiva u takvom scenariju. Gorivo bi moglo da dostigne istorijski rekordne cijene, što bi se prenijelo i na osnovne životne namirnice, ali i na ukupnu ekonomsku stabilnost države.
