Kako je istakao Stjuart Blekman, koji je prikupljao podatke i istraživao temu u okviru organizacije "Svjetski atlas", važno je na koji način se mjere linije oko malih zaliva, oko svake stijene koja je isturena u vodi, važan je režim plime i oseke, pa je odgovor na ovo pitanje jako studiozan.
Procjene za bilo koju zemlju značajno se razlikuju. Prema podacima istraživanja Svjetskog informacionog fonda (World Factbook) i Svjetskog instituta za resurse (WRI), obala Norveške navedena je kao druga najduža (83.281 kilometara).
Obala Norveške je nepristupačna, ispresijecana mnogobrojnim fjordovima i ostrvima duž cijele obale. Veliki dio populacije Norvežana živi u priobalnom dijelu, a glavni grad države smješten je na jednom od fjordova.
Koja država ima najdužu obalu na svijetu?
Najduža obala je kanadska obala i duga je 202.080 kilometara.Kanada je druga najveća država na svijetu po svojoj površini.
Kanada je država koja obuhvata velika prostranstva, a reljef je talasast sa mnogo priobalnih ostrva.Okružena je vodama tri okeana, Arktičkim, Atlantskim i Tihim okeanom.
Većina kanadskih pokrajina i teritorija, sa izuzetkom Alberte i Saskvačena, ima svoje djelove obale.
Pored Kanade i Norveške, u pet država sa najdužim obalama u svijetu ubrajaju se: Indonezija (54,716) kilometara obale, Rusija sa 37, 653 kilometra i obala Filipina sa 36.289 kilometara obale koja ima blizu sedam hiljada ostrva. Oko 60 odsto Filipinaca naseljava priobalni pojas.
Efekti klimatskih promjena
Obalna područja Kanade su posebno podložna efektima globalnih klimatskih promjena. Neki istraživači vjeruju da je upravo raznolikost ove obale ono što je dovodi u opasnost. Porast nivoa okeanske vode može uticati na svaki aspekt obale, od najnižih područja do onih sa najvišim stjenovitim liticama. Pored toga, globalne klimatske promjene su takođe imale značajan uticaj na morski led duž kanadske obale.
Led se može naći u svim područjima, mada je ređi na zapadnoj obali. Količina morskog leda duž obale utiče i na mogućnosti brodarstva i na promene u priobalnim područjima.
Pošto temperature rastu duž obale, količina morskog leda se smanjuje. Ova smanjena količina morskog leda znači da je okean izložen i da njime mogu da se kreću veliki brodovi tokom dužeg vremenskog perioda. To takođe znači da je obala izložena ekstremnim vremenskim uslovima, što dovodi do erozije obale.
(RTS, Discover Wildlife; World Atlas)
