Do sada, evropski političari i birokrate su se kontrolisali da ne eksplodiraju u bijesu. Odgovor na Trampov strastveni govor prilikom inauguracije u hodnicima Evropske komisije u Briselu bio je prigušen. Predsjednica Komisije Ursula von der Lajen čak ga nije pomenula po imenu u svom govoru u Davosu u utorak, piše Politico u velikoj analizi.
I drugdje je postojala minimalna reakcija, gotovo bez buke, kada je Tramp povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, a samo je bilo prigušenog mrmljanja kada je ismijavao Svjetsku zdravstvenu organizaciju i započeo proces njenog napuštanja.
Na tri velika pitanja koja se postavljaju pred evropske i britanske lidere - kontinuirana podrška Ukrajini, nove tarife i budućnost NATO kao sigurnosne kape za Stari kontinent - novoizabrani predsjednik SAD je do sada uglavnom bio tih.
Mirni odgovor na Trampa bio je i namjeran i taktičan. Evropa ne želi da započne bilo kakve sukobe sa nepredvidivim novim američkim liderom i razumije da moralisanje u javnosti samo može da izazove kontraefekat.
"Potrebne su hladne glave", rekao je njemački kancelar Olaf Šolc na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u utorak.
"Sasvim je jasno da će predsjednik Tramp i njegova administracija držati svijet kao na iglama u narednim godinama, u oblasti energetske i klimatske politike, trgovinske politike, spoljne i bezbjednosne politike i mnogim drugim oblastima."
Ali, dodao je Šolc, evropska mirnoća ne treba da se shvati kao laskanje: "Možemo i hoćemo da se nosimo sa svim tim bez nepotrebnog uzbuđenja i gnjeva."
Pripremite se
Iako je jasno da Evropa ne želi da bude u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, ove godine je učinila mnogo više da se pripremi za potencijalne sukobe nego što je to bio slučaj prije Trampovog prvog mandata.
U trgovini, Brisel i London već mjesecima razigravaju razne scenarije i pripremili su arsenal odgovora na trgovinski rat, ako to bude potrebno. Zvaničnici se nadaju da će moći da uvjere Trampa da ne udari na evropski izvoz kaznenim tarifama, ali su spremni sa cjelokupnim spektrom odgovora, uključujući odgovarajuće kontratarife, prema izvorima koji su upoznati sa situacijom.
U svom inauguracionom govoru, Tramp nije pominjao tarife, ostavljajući Evropi malo razloga za prigovaranje u tom trenutku.
Njegova izvršna naredba kojom je postavio politiku trgovine "Amerika na prvom mjestu" naložila je njegovom timu da istraži mogućnost univerzalnih tarifa. Naredba se pozvala na reformu trgovinskog dogovora koji je postigao sa Kinom, kao i na akciju u vezi sa trgovinskim disparitetima i manipulacijom valutom od strane trgovinskih partnera SAD, ali se direktno nije odnosila na Evropu.
Prva ponuda
Nekoliko sati nakon što je položio zakletvu, Tramp je ponudio EU put za izbjegavanje trgovinskog rata, rekavši: "Jedna stvar koju mogu brzo da urade je da kupe našu naftu i gas."
U utorak je Evropska komisija potvrdila za Politico da ozbiljno razmatra ponudu i da će direktno kontaktirati zvaničnike Bijele kuće.
"Moramo da uspostavimo kontakt sa njima i vidimo kako da krenemo naprijed", rekla je portparolka za energiju Ana-Kaisa Itkonen. "Prioritet je da imamo razgovor, da se angažujemo rano, razgovaramo o zajedničkim interesima, a zatim budemo spremni za pregovore."
Što se tiče podrške Ukrajini, evropski lideri, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, brzo rade na planovima da pokažu da su spremni da preuzmu teret i pregovaraju sa Trampom oko budućih aranžmana. Za to postoje dva razloga: u slučaju da bude potrebno, kao i da pokažu Trampu da su pouzdani saradnici, a ne samo besplatni korisnici.
"Tramp je političar koji se bazira na interesima, a ne na vrijednostima", rekao je visoki zapadni zvaničnik. "Zato morate apelovati na njegove interese. Neće biti u njegovom interesu da izgleda kao da je Putin pobijedio ili da je napravio loš dogovor s njim."
Osim što bi povrijedilo Trampovu suštinsku motivaciju — njegov ponos — jeste dobijanje očigledno lošeg dogovora o Ukrajini što bi moglo ohrabriti Kinu, a što je još jedna stvar koju bi američki predsjednik mrzio, dodao je zvaničnik.
Problemi u NATO
U prošlosti je Tramp plašio saveznike Amerike sugerišući da bi mogao da povuče SAD iz NATO. Predložio je novu ciljnu stopu za članice Alijanse koje bi trebalo da troše 5 odsto BDP-a na odbranu, što je više od trenutnog cilja saveza od 2 odsto, a koji mnoge evropske zemlje još ne ispunjavaju.
U utorak su Estonija i Francuska podržale Trampov poziv za veće izdatke za odbranu.
Zvaničnik EU je dodao: "Činjenica da moramo da uradimo više u oblasti odbrane na nivou EU nije novost i više je povezana sa prijetnjom od Vladimira Putina i Rusije nego sa tim ko sjedi u Bijeloj kući."
Nadmudrivanje sa Putinom
Možda. Ali dolazak Trampa je nesumnjivo usmjerio pažnju na ovaj problem.
"Bili su prilično usmjereni po pitanju agende odbrane i bezbjednosti", rekao je Mujtaba Rahman, izvršni direktor Eurasia Group za Evropu.
"A u trgovini, imaju veliki broj mjera koje su spremni da aktiviraju, ali neće pritisnuti okidač dok ne saznaju šta će Tramp da uradi."
To je pravi problem: Tramp je impulsivan i nemoguće je znati šta će sledeće odlučiti da uradi.
"U vrijeme velikog rata na kontinentu, ulozi za Evropu u pravilnom kalibrisanju odgovora su veći nego za bilo koju drugu regiju u svijetu", rekla je Lesli Vinjamuri, direktorka za Ameriku u think-tanku Chatham House u Londonu.
"Pokazao je da je ostao nepredvidiv i voljan da testira granice američkih saveza na potpuno neočekivane načine. To čini razumijevanje njegovih namjera hitnim za svjetske lidere — i nevjerovatno teškim", prenosi Telegraf.rs.
