Član Upravnog savjeta Evropske centralne banke (ECB) i šef finske vrhovne monetarne institucije, Olli Rehn, ocijenio je da je bolje postepeno prilagođavati monetarnu politiku eurozone u aktuelnom neizvesnom okruženju.

- U neizvjesnoj situaciji, uključujući i geopolitičke tenzije i njihove moguće implikacije na cijene energenata i privredni rast, bolje je posmatrati razvoj situacije nego kukati, kako kaže stara izreka, odnosno postepeno korak po korak napredovati u normalizaciji monetarne politike- rekao je Rehn u Helsinkiju.

On je prakticno ponovio riječi predsjednice ECB-a, Christine Lagarde, koja je u ponedeljak rekla da će bilo kakvo prilagođavanje monetarne politike biti postepeno, prenosi Tanjug.

ECB je prošle sedmice povukla obećanje da neće podizati kamate ove godine, a kreatori monetarne politike eurozone sada razmatraju plan za optočinjanje smanjenja podsticaja koji su godinama održavali privredu 19-očlanog bloka na površini.

Govoreći na jednom događaju, organizovanom povodom obilježavanja dvije decenije zajedničke valute eurozone, Rehn je istakao značaj eura za jačanje jedinstva unutar Evropske unije (EU), usred geopolitičkih previranja koja izazivaju rast cijena energije i ubrzanje inflacije.

On je rekao da odbor ECB-a procenjuje da postoji rizik od većeg ubrzanja inflacije nego što se ranije očekivalo.

- Upravni savjet ECB-a radi sa svim alatima koje ima na raspolaganju kako bi obezbijedio da se inflacija stabilizuje na planiranih dva odsto u srednjem rok-, kazao je Rehn, dodajući međutim da su cijene energenata van dometa monetarne politike.

Prema njegovom mišljenju, cijene energije će ostati na visokom nivou iz više razloga, uključujući niske rezerve i potrebu da se one popune kada velika potražnja u Evropi, izazvana hladnom sezonom, bude splasnula.

Rehn je naveo da ECB pažljivo prati rast plata u Evropi, kako bi odredila pravi trenutak za povećanje kamata.

Poredeći odluke ECB-a o monetarnoj politici sa odlukama američkih Federalnih rezervi (Fed), Rehn je objasnio da su plate u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) tokom oporavka od pandemije porasle pet do deset odsto, a u Evropi samo oko 2,5 odsto, u proseku.

- Dobro je imati na umu da je prerano povećanje kamata 2008. i 2011. godine ugušilo rast- poručio je Rehn.