Makron je u četvrtak imenovao 73-godišnjeg Barnijea, konzervativca i bivšeg pregovarača EU o bregzitu, za premijera i okončao tako dvomjesečnu potragu za predsjednikom vlade, nakon sopstvene odluke da raspiše izbore koji su rezultirali parlamentom podeljenim u tri bloka.
U svom prvom intervjuu u svojstvu šefa vlade Barnije je u petak uveče rekao da će njegovu vladu, kojoj nedostaje jasna većina, činiti i konzervativci, članovi Makronovog tabora i kako je kazao – nada se i političarima ljevice.
Barnije je suočen s prilično teškim zadatkom – pokušajem pokretanja reformi i donošenja budžeta za 2025. dok je Francuska pod pritiskom Evropske komisije zbog potrebe smanjenja deficita, javljaju agenicje prenose mediji.
Ljevica, koju predvodi krajnje lijevo orijentisana stranka Nepokorena Francuska (LFI), Makrona je optužila da je poništio demokratiju i da je ukrao izbore nakon što je odbio na tu funkciju da izabere kandidata lijevog saveza Novog narodnog fronta (NFP) koja je osvojila najviše mandata u parlamentu, premda ne i apsolutnu većinu.
Anketa firme Elabe u petak je objavila rezultate istraživanja koji su pokazali da čak 74 odsto Francuza smatra kako se Makron oglušio o rezultate izbora, a njih 55 odsto vjeruje da ih je pokrao.
Reagujući na imenovanje Barnijea premijerom, čija je stranka desnog centra Les Republicains tek peti blok u parlamentu s manje od 50 poslanika, čelnici lijevo orijentisanih stranaka, sindikati i studentske organizacije pozvali su narod na masovne proteste uključujući i moguće štrajkove 1. oktobra.
Stranka LFI najavila je održavanje 130 protesta širom zemlje.
