Ovaj izvještaj predstavlja najsveobuhvatniju analizu zasnovanu na podacima do sada o trendovima u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i tome kako razvijati mirna društva. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora za mjerenje stanja mira u tri domena: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i stepen militarizacije.

Izvještaj otkriva da se globalni nivo mira lagano pogoršalo u odnosu na prethodne godine, i da su mnogi vodeći faktori koji prethode velikim sukobima viši nego što su bili od kraja Drugog svjetskog rata.

- Sve više zemalja povećava nivo militarizacije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija, sve većih sukoba, raspada tradicionalnih saveza i rastuće ekonomske nesigurnosti. Trenutno postoji 59 aktivnih sukoba među državama, najviše od kraja Drugog svjetskog rata i tri više nego prethodne godine. Prošle godine, 17 zemalja je zabilježilo preko 1.000 smrtnih slučajeva u sukobima- navodi se.

Island ostaje najmirnija zemlja na svijetu, a tu poziciju drži od 2008. godine, s niskom stopom kriminala, slabom militarizacijom i visokom društvenom kohezivnošću.

Iza Islanda, u top 10 su: Irska, Novi Zeland, Austrija, Švajcarska, Singapur, Portugal, Danska, Slovenija i Finska.

S druge strane, na dnu liste, kao najmanje sigurne, nalaze se Rusija, Ukrajina, Sudan, Demokratska Republika Kongo i Jemen, zemlje obilježene ratovima i stalnom nestabilnošću.

Što se našeg regiona tiče, Srbija je jedina „žuta" i dijeli 64. mjesto sa Zambijom. Žuta zapravo označava neku „srednju" poziciju između zelene kojom su obojene zemlje s visokim indeksom mira, i crvene koja govori o rizičnim zemljama.

Slovenija se nalazi na visokom 9. mjestu, Hrvatska je na 19, Crna Gora na 34, Bosna i Hercegovina na 59 i Sjeverna Makedonija na 51. mjestu.