– Prebrojavanje glasova je završeno, a suprotstavljeni kandidati su obaviješteni o rezultatu. Pezeškijan je oko tri miliona glasova ispred svog čvrstog rivala Saida Džalilija – rekao je izvor koji je želio da ostane anoniman.
Ranije je ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da Pezeškian vodi trku prema prvim rezultatima, dodajući da prvi izvještaji pokazuju da je izlaznost bila oko 50 odsto veća nego u prvom krugu.
Drugi krug je uslijedio nakon glasanja 28. juna sa istorijski niskim odzivom, kada je više od 60 odsto iranskih birača bilo uzdržano od prijevremenih izbora za nasljednika Ebrahima Raisija, poslije njegove smrti u padu helikoptera.
To je tijesna trka između skromnog reformiste Pezeškijana, jedinog umjerenog u prvobitnoj grupi od četiri kandidata, i tvrdolinijaškog bivšeg nuklearnog pregovarača Đalilija, čvrstog zagovornika produbljivanja veza sa Rusijom i Kinom.
Video-snimci na društvenim mrežama pokazuju kako Peškianove pristalice plešu na ulicama u nekoliko gradova i vozače kako trube kako bi pozdravili njegovu pobjedu.
Ljudi u sjeverozapadnom gradu Urmiji, gdje je rođen Pezeškijan, dijelili su slatkiše na ulicama.
Iako se očekuje da će izbori imati mali uticaj na politiku Islamske Republike, predsjednik će biti blisko uključen u izbor nasljednika ajatolaha Alija Hamneija, 85-godišnjeg iranskog vrhovnog lidera koji odlučuje o najvažnijim pitanjima zemlje.
Nizak odziv birača
Izlaznost birača je opala u protekle četiri godine, a kritičari kažu da to naglašava slabu podršku klerikalnoj vladavini u vrijeme sve većeg nezadovoljstva javnosti zbog ekonomskih poteškoća i ograničenja političkih i društvenih sloboda.
Samo 48 odsto birača učestvovalo je na izborima 2021. koji su doveli Raisija na vlast, u poređenju sa 41 odsto na martovskim parlamentarnim izborima.
Izbori se poklapaju sa eskalacijom bliskoistočnih tenzija zbog rata između Izraela i iranskih saveznika Hamasa u Gazi i Hezbolaha u Libanu, kao i sa pojačanim pritiskom Zapada na Iran zbog njegovog brzog napredovanja programa obogaćivanja uranijuma.
– Glasanje daje moć... čak i ako ima kritika, ljudi treba da glasaju jer svaki glas je kao lansiranje projektila (na neprijatelje) – rekao je državnim medijima Amir Ali Hadžizade, komandant iranske Revolucionarne garde za vazduhoplovstvo i svemir.
Ne očekuje se da će sljedeći predsjednik proizvesti bilo kakvu veću promjenu politike u vezi sa nuklearnim programom ili promjenu podrške paravojnim grupama širom Bliskog istoka, ali on svakodnevno upravlja vladom i može uticati na ton iranske spoljne politike i unutrašnje politike.
Izborni rivali Dzalili i Pezeshkian su establišmenti lojalni iranskoj teokratiji. Ali analitičari kažu da bi pobjeda antizapadnog Džalilija signalizirala potencijalno još autoritarniju unutrašnju politiku i antagonističku spoljnu politiku.
Pežeškinov trijumf
Pezeškijanov trijumf bi mogao da promoviše pragmatičnu spoljnu politiku, da ublaži tenzije zbog sada zaustavljenih pregovora sa velikim silama o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. i poboljšanju izgleda za društvenu liberalizaciju i politički pluralizam.
Međutim, mnogi birači su skeptični u pogledu Pezeškijanove sposobnosti da ispuni svoja predizborna obećanja, pošto je bivši ministar zdravlja javno izjavio da nema namjeru da se suprotstavi moćnoj iranskoj klerikalnoj eliti i bezbjednosnim jastrebovima.
– Nisam glasao prošle nedjelje, ali danas sam glasao za Pezeškijana. Znam da će Pezeškijan biti predsjednik bez moći, ali on je i dalje bolji od tvrdolinijaša – rekao je Afarin, 37-godišnji vlasnik kozmetičkog salona u centralnoj grad Isfahan.
