Zvanična novinska agencija IRNA identifikovala je pogubljenog kao Alija Ardestanija, navodeći da je izraelskim agentima Mosada prenosio osjetljive informacije u zamjenu za finansijsku nadoknadu u vidu kriptovaluta.

U izvještaju se navodi da je Ardestani priznao optužbe za špijunažu i da se nadao nagradi od milion dolara, kao i dobijanju britanske vize. IRNA ga je nazvala „pripadnikom specijalnih operativnih snaga Izraela" i navela da je agentima Mosada dostavljao fotografije i snimke „posebnih lokacija".

IRNA nije navela kada i gdje je Ardestani uhapšen.

Dodaje se da je Izrael Ardestanija regrutovao putem interneta, kao i da je njegov slučaj prošao sve zakonske procedure, uključujući suđenja pred nižim sudovima i Vrhovnim sudom Irana.

Organizacije za ljudska prava i zapadne vlade osudile su sve češću primjenu smrtne kazne u Iranu, naročito u političkim i slučajevima povezanim sa špijunažom. Aktivisti tvrde da se mnoge presude zasnivaju na iznuđenim priznanjima, kao i da se suđenja često održavaju iza zatvorenih vrata, bez pristupa nezavisnoj pravnoj pomoći.

Teheran, međutim, insistira da su pogubljeni bili „agenti neprijateljskih obaveštajnih službi" umiješani u terorističke akte ili sabotaže. Iranski zvaničnici optužuju Izrael da stoji iza kampanje tajnih napada unutar Irana, uključujući atentate na nuklearne naučnike i sajber-sabotaže strateških postrojenja.

Poznato je da je Teheran pogubio 12 osoba zbog špijunaže od juna, nakon rata koji je Izrael vodio protiv Irana, u kojem je poginulo skoro 1.100 ljudi, uključujući visoke vojne komandante i nuklearne naučnike. Kao odgovor, iranski raketni napadi usmrtili su 28 ljudi u Izraelu.

Od tada obje strane su u stanju visoke pripravnosti i dodatno su podstaknute tenzije širom regiona.