Rođena u Brazilu, u Sjedinjene Države došla je sa osam godina i već u srednjoj školi radila je tri posla kako bi pomogla porodici, prenosi Daily Mail.

Kada je upoznala Epstina, situacija kod kuće bila je teška. Očuh je upravo bio osuđen na zatvor zbog seksualnog zlostavljanja kojem ju je izlagao između njene osme i 12. godine, a odnos s majkom bio joj je narušen.

Kada ju je druga mlada djevojka vrbovala da radi za multimilionera, rekavši joj da može da zaradi 300 dolara za 30-minutnu masažu, odluka joj je djelovala jednostavno. Ušla je u orbitu čovjeka koji je poznavao sve koji su nešto značili u Njujorku i za kog je vjerovala da bi mogao da joj pomogne da ostvari snove o baletskoj karijeri ili nastupu na Brodveju.

Tako su počele četiri godine zlostavljanja od strane serijskog pedofila, koji je s taktičkom preciznošću koristio njenu mladost, ekonomsku nesigurnost i naivnu vjeru u budućnost.

U optužnici iz 2019. godine protiv Džefrija Epstina označena je kao „Maloljetna žrtva 1".

Danas 37-godišnjakinja, bila je ključna u podizanju optužnice protiv seksualnog prestupnika, nekoliko mjeseci prije nego što je, tvrde nadležni, izvršio samoubistvo u svojoj ćeliji u Metropolitenskom popravnom centru na Menhetnu.

Sada optužuje bivšeg princa Endrua da je „potpuno ignorisao" zahtjeve žrtava poput nje, koje traže da doputuje u SAD i svjedoči o tome šta je znao o Epstinu.

- Ne želi da se vrati u Ameriku da odgovori na ta pitanja. A dok je bio prijatelj sa Džefrijem Epstinom, dolazio je ovdje stalno. Molio je Epstina da ga pozove. Kada pogledate te mejlove, to je ludilo - rekla je za Dejli mejl.

Laserda se osvrnula na prepisku između princa Endrua i Epstina iz septembra 2010. godine, u kojoj su razgovarali o susretu u Bakingemskoj palati, uz prisustvo manekenki iz Rusije i Rumunije.

- A onda imamo fotografiju na kojoj on leži na podu sa djevojkom koja izgleda veoma mlado - izgleda kao dijete kada pogledate sliku - kaže Lacerda.

- Ne mislim da su ti ljudi samo znali - mislim da su bili dio toga. To je ono što zaključujem iz mejlova... ti moćni muškarci bili su veoma uključeni, jednako kao i Džefri Epstin - rekla je ona.

Kalifornijski kongresmen Ted Lju potvrdio je prošle srijede da je žena koja leži na podu ispod bivšeg princa na fotografiji iz Epstinove vile u Njujorku bila žrtva trgovine ljudima.

-Ove dvije fotografije koje vas gledaju pravo u lice predstavljaju dokaz zločina i više su nego dovoljne da se pokrene istraga protiv bivšeg princa Endrua-rekao je, obraćajući se američkoj ministarki pravde Pam Bondi na saslušanju u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma u Vašingtonu.

Princ Endru je više puta negirao bilo kakvu odgovornost u vezi sa svojim prijateljstvom sa Epstinom.

Iako je Laserda dala ključan iskaz tužiocima prije sedam godina, tek u septembru 2025. godine prvi put je javno progovorila o tome da je bila maloljetna žrtva Epstinovog seksualnog zlostavljanja.

Na pitanje da li joj je psihološki teško da javno govori o traumatičnom djetinjstvu, Laserda to odlučno negira.

- Ne, to me ne retraumatizuje. Kada pričam o tome, to je za mene terapeutski- kaže samouvjereno.

Dejli mejl piše da se jasno vidi njena nepokolebljiva posvećenost borbi u ime svojih „preživjelih sestara ", čak i ako to znači sukob sa ministarkom Bondi zbog načina na koji je postupano sa dosijeima.

Od kada je izašla u javnost, njen raspored ispunjen je gostovanjima u podkastima i televizijskim emisijama, kako zapadnim tako i latinoameričkim, u pokušaju da se podigne što veća buka oko borbe preživjelih za pravdu.

Smatrala da će najnovije objavljivanje više od tri miliona Epstinovih dokumenata od strane Ministarstva pravde SAD biti prekretnica za preživjele, što će dovesti do zatvaranja, kao i do niza istraga o počiniocima koji su bili saučesnici u njegovoj mračnoj operaciji.

Umjesto toga, ona i stotine drugih žrtava bile su duboko frustrirane činjenicom da su vlasti objavile samo oko 50 odsto od šest miliona dokumenata koje posjeduju, dok su iz nehata propustile da cenzurišu osjetljive informacije o ženama koje je Epstin zlostavljao.

-Svi znamo da štite svoje. Veoma nam je teško da shvatimo da su odvojili vrijeme da rediguju i zaštite sebe, ali ne i da zaštite nas, što sam mislila da je glavni cilj ovdje-kaže Laserda.

Prošle nedjelje, Ministarstvo pravde je saopštilo da je povuklo nekoliko hiljada dokumenata i „medijskih dokumenata" vezanih za Epstina, nakon što su se advokati žalili da su životi skoro 100 žrtava „okrenuti naglavačke" zbog nemarnih redakcija u dokumentima. Oni su zatamnili imena njihovih advokata - a ostavili imena žrtava.

Laserda je bila jedna od preživelih čija je privatnost ugrožena najnovijim objavljivanjem dosijea.

- Kada sam to shvatila, trebalo je nekoliko sati da moj advokat to riješi. Znam da je nekim djevojkama trebalo malo vremena - skoro cio dan - jer je toliko advokata kontaktiralo Ministarstvo pravde i tražilo od njih da rediguju imena- kaže ona.

Iskustvo sa Epstinom

Laserda se sjeća kako ju je, kada je prvi put regrutovana kao maserka za Epstina, pedofil „vrlo sporo" njegovao.

-A onda, sledeće što se desi, siluje me. Rekla bih seks, ali pretpostavljam da sa 14 godina nemaš seks, već te siluju-rekla je.

Prije prve masaže, jedna djevojka joj je rekla da će morati da skinu majice.

„Rekla mi je: 'Baš kao bikini, baš kao da ideš na plažu.' Rekla je to u stilu da je to sasvim u redu, i ne mogu je kriviti- prisjeća se ona.

Laserda je opisala ritual na koji je Epstin na kraju primorao većinu svojih žrtava da izvode kako bi povećao broj djevojaka koje će zlostavljati.

-Jedna mlada djevojka mi je prišla i rekla: 'Hej, znam kroz šta prolaziš, pođi sa mnom. Imam ovog zaista moćnog, nevjerovatnog, zaista kul momka. On je veoma važna osoba u Njujorku i dobro je takvu osobu poznavati.' Objasnila je detalje. I djelovalo mi je u redu, s obzirom na to da sam zlostavljana od osme do 12. godine. Jednostavno nije djelovalo tako loše- kaže Laserda.

Kada su njih dvije stigle na masažu za Epstina, Laserda je bila potpuno zatečena kada joj je finansijer rekao da skine grudnjak i pitao je da li može da je dodirne.

-Rekla sam: 'Ne, ne, ne, ne.' I bila sam u potpunom šoku." Međutim, bila je pod pritiskom u tom trenutku, osjećajući da nema bjekstva, i skinula je grudnjak pored druge djevojke, dok je Estpin masturbirao.

Nakon toga, djevojčica je bila bijesna na Laserdu, grdeći je što se uznemirila i odbila Epstinova naređenja. Rekla joj je da bi svako drugi rado uradio ono što je Epstin tražio i da je imala sreće što poznaje finansijera kao imigranta iz Brazila koji živi u SAD, bez novca ili podrške.

Ključno je da je, kao i mnogi predatori, Epstin održavao zlokobnu fasadu nježnosti i ljubaznosti prema Laserdi.

Nikada nije vidjela da je nasilan, a on je bio „veoma fin" zbog toga što nije bila spremna za seks sa 14 godina. „Rekao je: 'Trebaće vremena da se navikneš.'"

-Mislim da je volio izazov. I kada je znao da će biti izazvan i da postoji neki način da taj izazov prevaziđe, bio je spreman da to uradi. Bio je spreman da uloži trud- kaže ona.

Na kraju, zlostavljanje je normalizovano, a Epstin ju je koristio da „nauči" druge djevojke kako želi da se ponašaju.

-Koristio bi me kao lutku, navodio me da kažem djevojčicama: 'Ovako treba da radite stvari, ovako treba da pomjerate svoje tijelo'. A on bi rekao: 'Ovako bi dobra djevojčica radila'."

Nastavila je: „Znao bi da se uznemiri. Definitivno bi nas grdio. Ali ne nasilno. Nikada ne bi udario mene niti bilo koju od mojih prijateljica. I zato mnoge djevojke kažu da je harizmatičan, jer je fin. On nije užasna, zla osoba. Ali radio je užasne stvari. Nemojte me pogrešno shvatiti."

Kao preživjela žrtva i Epstina, i svog očuha, Laserda želi da širi svijest o prijetnji od seksualnih predatora i zlostavljanja koju predstavljaju ne samo stranci, već i članovi porodice i bliski ljudi, koji osvajaju povjerenje djece kako bi ih eksploatisali.

Dodala je da je Epstin volio da se hvali poznatim i moćnim muškarcima u svom krugu, govoreći im o „veoma lijepim djevojkama" kojima je bio okružen.

Ponekad, kada je zvao ove poznate ličnosti, predao bi joj telefon.

-Rekli bi mi: 'Zdravo, kako ste? Da li se djevojke zabavljate?'- prepričava ona, dodajući da Epstin nikada ne bi pomenuo da je maloljetna.

-Danas, kada pogledam kada su razgovarali sa nama, mislim da su tačno znali šta tamo radimo i zašto smo tamo- ocjenjuje ona.

Ubrzo je finansijer zahtijevao da ona regrutuje druge maloljetne djevojke, pa joj je čak i naložio da mu pokaže samo tinejdžerke koje imaju studentsku legitimaciju, kako bi dokazale da su maloljetne.

Ali Epstin je postajao frustriran kako je Laserda starila i rekla mu je da više ne može da nađe dovoljno mlade djevojke, pošto je i sama imala skoro 18 godina.

-Kad god bih mu nekoga dovela, ako je bila previše tamnoputa ili stara, to je uvijek bio problem, u osnovi- kazala je.

Počela je da radi u kafiću, zarađujući svoj novac i na kraju se iselila iz Epstinove sfere kontrole.

Šta je sve našla u dokumentima?

Kroz sve dosijee se pominju razni njujorški ginekolozi kod kojih je Epstin slao mlade djevojke na preglede, očigledno vezane za polno prenosive infekcije, metode kontracepcije i druge medicinske probleme.

Kada je Laserda pretraživala dosijee, vidjela je imejl u kojem se pominje jedna od njenih prijateljica, takođe preživjela, koja se dopisuje sa ginekologom koji joj je olakšao abortus.

Prema Ministarstvu pravde, u dosijeima se nalazi mnogo nepotkrepljenih i izmišljenih izjava. Rekli su da tranša „može da sadrži lažne ili lažno dostavljene slike, dokumente ili video zapise, jer je sve što je javnost poslala FBI-ju bilo uključeno".

Ipak, preživjeli ne odbacuju neobične optužbe kao puke zavjere, a Laserda želi da se čak i najbizarnije tvrdnje istraže sa dužnom pažnjom.

Bila je šokirana kada je pročitala neke od intervjua FBI-ja sa raznim ljudima koji su kontaktirali biro, tvrdeći da su bili svjedoci kanibalizma djece i ljudskih žrtava u prisustvu Epstina i drugih moćnih ličnosti.

Jedna žrtva ju je dodala u grupno čet, gdje je žena tvrdila da je Epstin stvorio neku vrstu laboratorije za pravljenje beba.

-Teško mi je da to razumijem. I nije da im ne vjerujem. Mislim da je to jednostavno previše informacija za mene- kaže ona, svjesna razlike između nepotvrđenih glasina i činjenica.

Njujork tajms je 2019. godine objavio da se osramoćeni finansijer – koji je bio fasciniran krionikom i eugenikom – povjerio naučnicima o planu da ljudsku rasu zasije svojom DNK, oplodnjom žena na njegovom ranču u Novom Meksiku od skoro 10.000 hektara, koji je uključivao vilu od 26.700 kvadratnih stopa.

Iako nema dokaza koji ukazuju na to da je Epstin započeo eksperiment, poslanica države Novi Meksiko Andrea Romero jedna je od nekoliko zakonodavaca koji sada pozivaju na državnu „komisiju za istinu" koja bi istražila potencijalna seksualna i medicinska zlostavljanja na izolovanom ranču u Stenliju, 64 kilometra južno od Santa Fea.

Epstin je naložio sahranu dvije „strane djevojke" u blizini ranča nakon što su zadavljene tokom „grubog, fetiš seksa", prema jednom zapanjujućem imejlu objavljenom u dosijeima.

Imejl, koji je poslala osoba koja tvrdi da je radila za Epstina, takođe je sadržao linkove koji navodno prikazuju pokojnog pedofila kako se upušta u odnos sa maloljetnim djevojčicama.

"Gilejn Maksvel poslednja osoba kojoj se može vjerovati"

Prošle nedjelje, Laserdu i druge preživjele nije iznenadilo što je Epstinova saučesnica Gilejn Maksvel odbila da odgovori na bilo kakva pitanja o seksualnom prestupniku tokom saslušanja u Kongresu.

-Razočarale smo se. Imale smo mnogo pitanja o zločinima koje su ona i Epstin počinili, kao i pitanja o potencijalnim saučesnicima- kazala je Laserda.
Advokat Maksvelove Dejvid Oskar Markus rekao je da je Maksvelova „spremna da govori potpuno i iskreno ako joj predsjednik Tramp odobri pomilovanje".

- Gilejn Maksvel nije bila periferna figura. Ona je bila centralni i nezaobilazni arhitekta Epstinovog poduhvata trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Uprkos tome, odbila je da smisleno sarađuje sa organima za sprovođenje zakona ili da pruži vjerodostojne, potpune informacije o obimu mreže trgovine ljudima- navodi se u pismu koje je Laserda i još 19 preživelih  napisali Odboru Predstavničkog doma za nadzor i odgovornost.

Ako Laserda ima jednu poruku za američke zvaničnike, to je da ih zamoli da na preživjele ne gledaju kao na odrasle žene, već kao na djecu.

- Željela bih da kažem, pogledajte svoju djecu, pogledajte svoju sestru, pogledajte svoju majku. Šta ako su to bili oni?

Napominje kako američki predsjednik Donald Tramp naziva slučaj Džefrija Epstina „prilično dosadnom stvari" i da nikoga ne zanima.

- Sviđa mi se kako to kaže. Naravno, dosadno je, jer je on u dosijeima, njegovi prijatelji su u dosijeima. Dakle, djeluje dosadno za njega, ali nije dosadno kada je u to uključen cio svijet. Cio svijet je uključen u ovo - rekla je.