Nekoliko dana prije nego što su protesti izbili u Iranu krajem decembra, izraelski zvaničnici su obavijestili Teheran preko Moskve da neće napasti Iran osim ako oni ne budu napadnuti prvi. Iran je odgovorio istim kanalom da će se uzdržati od preventivnog udara, rekli su diplomate i regionalni zvaničnici upoznati sa komunikacijom, objavio je Vašington post.
Komunikacija je neobična s obzirom na neprijateljstvo između dva bliskoistočna rivala, koji su vodili 12-dnevni rat prošlog juna. Diplomate su rekle da kontakti odražavaju želju Izraela da izbjegne eskalaciju dok se priprema za vojnu kampanju protiv Hezbolaha, libanske milicije saveznice Irana.
Privatna uvjeravanja su bila u suprotnosti sa javnom retorikom izraelskih zvaničnika krajem prošle godine, kada su otvoreno nagovijestili mogućnost novih udara na Iran kako bi se zaustavilo njegovo gomilanje balističkih raketa.
Oprez Teherana
Iako su iranski zvaničnici pozitivno reagovali na izraelsku inicijativu, ostali su oprezni, rekla su dva zvaničnika upoznata sa razmenom. Iran je vjerovao da čak i ako su izraelska uvjeravanja iskrena, mogućnost da američka vojska napadne Iran u koordinisanoj kampanji ostaje otvorena, dok bi Izrael usmjerio svoju vojnu moć isključivo na Hezbolah.
Ipak, „bio je to dobar dogovor za Iran" da ostane van potencijalnog sukoba između Izraela i Hezbolaha, rekao je visoki regionalni zvaničnik koji je želio da ostane anoniman. Američki zvaničnici su rekli da je iranska podrška Hezbolahu već oslabila dok se Teheran borio sa unutrašnjim nemirima.
Uticaj protesta i prijetnji SAD
Nije jasno kako su protesti u Iranu posljednjih nedjelja promijenili proračune obje strane ili da li će se one nastaviti pridržavati privatnog sporazuma. Analitičari kažu da bi situacija mogla biti zakomplikovana time što američki predsjednik Donald Tramp razmatra napade na mete iranskog režima kao odgovor na suzbijanje protesta, što bi moglo da izazove Iran da uzvrati Izraelu.
Visoki iranski zvaničnik rekao je Rojtersu da bi, ako bude napadnut, Iran uzvratio napadom na američke vojne baze na Bliskom istoku, bez pominjanja Izraela kao potencijalne mete.
Uloga Moskve u posredovanju
Najnovija razmjena poruka dogodila se krajem decembra, ubrzo nakon što je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči posjetio Moskvu. Rusija je i ranije pokušavala da posreduje između dvije zemlje. Prema riječima ruskog akademika bliskog diplomatama, Kremlj je ranije ponudio Trampu posredovanje, ali je on odbio ponudu, rekavši Rusima da „prvo riješe pitanje Ukrajine".
Nije poznato da li su se decembarske razmjene poruka odvijale uz znanje Vašingtona. Izraelski javni emiter KAN je prošle nedjelje izvijestio da je premijer Benjamin Netanijahu nedavno zatražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina da prenese poruke Iranu. Portparol Netanijahuove kancelarije i portparol Kremlja nisu odgovorili na zahtieve za komentar.
