
Gvozdena kupola poslednjih 12 godina štiti nebo nad Izraelom od raketa kratkog dometa. Kako funkcioniše ovaj raketni sistem koji i Ukrajina želi u svom arsenalu i koliko je efikasan?
Gvozdena kupola je jedno od najvažnijih oruđa u izraelskom arsenalu, koje je spasilo brojne živote od 2011, otkad je u funkciji. Izraelske odbrambene snage aktivno je koriste i u poslednjem sukobu sa Hamasom, piše CNN.
Dizajnirana je da obara projektile kratkog dometa i opremljena radarom koji detektuje rakete u krugu od četiri do 70 kilometara, a zatim koristi sistem komande i kontrole koji brzo izračunava da li nadolazeći projektil predstavlja prijetnju ili će vjerovatno pogoditi nenaseljeno područje, prenosi RTS.
Ako raketa predstavlja prijetnju, sistem ispaljuje projektile kako bi je uništio u vazduhu, pri čemu svaka raketa košta oko 40.000 američkih dolara.
Riječ je o mobilnom sistemu protivvazdušne odbrane, a širom Izraela ih je raspoređeno deset. Potrebno je svega nekoliko sati da se postave, a svaka baterija u svom sastavu ima tri do četiri bacača raketa.
Za razliku od odbrambenih sistema dizajniranih da zaustave balističke rakete, Gvozdena kupola cilja nenavođene rakete na malim visinama, upravo onaj tip raketa koje ispaljuju militantne grupe iz Gaze.
Stopa uspješnosti sistema dostiže i više od 90 procenata. Izraelske odbrambene snage saopštile su da je u maju, tokom raketnog napada od strane Islamskog džihada, Gvozdena kupola imala stopu uspješnosti od 95,6.
Razvoj Gvozdene kupole je, inače, počeo 2007. godine, a nakon testiranja 2008. i 2009. godine, prve baterije su puštene u rad 2011. godine. Sistem je od tada nekoliko puta unapređivan.
Mana ovog sistema je upravo ta što ne pokriva veću teritoriju, pa čak i Izrael mora da premješta baterije po potrebi. Ugovore o kupovini Izrael je potpisao sa Azerbejdžanom, Rumunijom, SAD, Indijom.
Među potencijalnim kupcima su i Kipar, NATO, Saudijska Arabija, Južna Koreja.
Ovaj raketni sistem želela je da nabavi Ukrajina, ali je Izrael tu mogućnost isključio iz više razloga – da ne bi slučajno dospjela u ruke Irana i da ne bi stao na žulj Vladimiru Putinu.