Kako se navodi, rastuća vojna prisutnost Kine u blizini japanskih teritorijalnih voda, zajedno sa intenziviranjem zajedničkih aktivnosti sa Rusijom, izaziva ozbiljnu zabrinutost u političkom i bezbjednosnom vrhu države. Poseban akcenat stavljen je na područje između Tajvana i japanskog ostrva Jonaguni, gdje je broj kineskih ratnih brodova utrostručen u odnosu na prije tri godine.
Prema saznanjima japanske vojske, kineske pomorske snage redovno izvodе manevre sa nosačima aviona i strateškim bombarderima, često prolazeći kroz Istočno kinesko more i Pacifik. Takve operacije, koje Japan tumači kao pokazivanje sile, sve češće uključuju i rizične prelete kineskih borbenih aviona u blizini japanskih izviđačkih letjelica. Tokom nekoliko incidenata, kineski avioni su se približili na manje od 30 metara, što japanski zvaničnici ocjenjuju kao neprofesionalno i opasno ponašanje.
U dokumentu se dodatno ističe da se tenzije u vezi sa Tajvanom sve više reflektuju i na širi bezbjednosni ambijent Istočne Azije. Kineske vježbe u blizini Tajvana ocijenjene su kao destabilizujuće i potencijalno zapaljive. Istovremeno, prisustvo Rusije u regionu, kroz zajedničke pomorske i vazdušne misije sa kineskom vojskom, doprinosi osjećaju okruženosti i strateške nelagodnosti kod japanskih planera odbrane.
Kao odgovor na sve intenzivnije bezbjednosne prijetnje, Japan je ubrzao razmještanje raketnih sistema dugog dometa na jugozapadnim ostrvima. Vlada je potvrdila i da testira rakete tipa 88 zemlja–brod, kao i da planira nabavku američkih Tomahawk raketa, što je dio šire revizije odbrambene politike iz 2022. godine. Premijer Šigeru Išiba istakao je da je cilj modernizacije japanskih kapaciteta "isključivo defanzivan", ali i neophodan u vremenu kada su geopolitičke neizvjesnosti u porastu.
Zabrinutost raste i zbog sjevernokorejskih raketnih proba, koje se u dokumentu pominju kao dodatni faktor destabilizacije. Međutim, Kina je jasno pozicionirana kao centralna tema izvještaja, što je oštar zaokret u japanskoj bezbjednosnoj retorici. U prethodnim godinama Kina se najčešće pominjala u kontekstu "brige" ili "izazova", ali sadašnji ton jasno ukazuje na promjenu bezbjednosne paradigme.
Japanski zvaničnici su u više navrata apelovali na međunarodnu zajednicu, a posebno na Sjedinjene Američke Države, da zadrže snažan angažman u Indo-Pacifiku. No, nova dinamika unutar druge Trampove administracije izaziva bojazni u Tokiju da bi se američki prioriteti mogli promijeniti. Revizije bezbjednosnih pakta, poput AUKUS-a, kao i oprezne poruke iz Vašingtona, podstiču Japan da se sve više oslanja na sopstvene resurse i bilateralne sporazume.
Za Tokio, trenutak je strateški osjetljiv. Jačanje odbrambenih kapaciteta i eksplicitnije definisanje prijetnji upućuju na pripremu za dugoročnu fazu regionalne nestabilnosti. Kineski odgovor na ovaj izvještaj za sada nije stigao, ali je izvjesno da će ton japanske bezbjednosne politike imati odjek i izvan granica Azije.
