Tokom protekle nedelje, evropske nacije, uglavnom predstavljene Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom, trudile su se da se uključe u razgovore između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije.
Održan je niz prilično uspješnih sastanaka na visokom nivou u Parizu 17. aprila i jedan u Londonu šest dana kasnije, koji su na kraju politički degradirani nakon što su se državni sekretar Macko Rubio i specijalni izaslanik Steve Witkoff povukli, piše RSE.
Odgođeni mirovni pregovori o Ukrajini u Londonu
Navodno je do odbijanja došlo zbog nevoljnosti Kijeva da pristane na mirovni plan koji uključuje priznavanje aneksije Krimskog poluostrva od strane Rusije.
Nakon razgovora sa nekoliko evropskih diplomata upoznatih sa ovom temom, jasno je da se nazire plan kao odgovor.
Šta Evropa radi u vezi sa mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine?
Prvi prioritet je zadržati Amerikance i nastaviti dijalog sa Ukrajincima. Koliko će ovaj cilj biti uspješan neizvjesno je, jer je Vašington prijetio da će se povući ako uskoro ne bude postignut napredak.
Međutim, zvaničnici sa kojima sam razgovarao vjeruju da bi ovo mogla biti pregovaračka taktika usmjerena na pritisak na Ukrajinu, rekavši da Trump ima sklonost da se javno ponaša grubo, samo da bi se kasnije vratio za pregovarački sto, što dokazuje način na koji je uveo i povukao sveobuhvatne trgovinske tarife posljednjih nedelja.
Evropljani žele da obezbijede ono što nazivaju "redosljedom", što znači prvo prekid vatre koji poštuju obje strane, a zatim trajni mir.
Ukrajina ostaje pri prijedlogu da se prekinu napadi na civilne ciljeve, kaže Zelenski
Moskva će 'analizirati' predlog Kijeva o obustavi napada na civilne ciljeve
Vjeruje se da bi ovo moglo da osigura više sigurnosnih interesa Ukrajine i da nije sve pod uslovima Moskve. Postoji nada da spremnost Ukrajine da poštuje prekid vatre u posljednjih mjesec dana, i neuspjeh Rusije da to učini, pokazuje da Kijev radi sa dobrim namjerama, a ne Moskva.
To bi takođe kupilo Evropljanima vrijeme da okupe "snage za uvjeravanje" u zapadnom dijelu Ukrajine sa barem nekom vrstom američke političke podrške, iako se čini da je američko učešće isključeno, prema riječima evropskih diplomata sa kojima sam razgovarao.
Trenutno razmišljanje je manje o prisustvu "čizama na terenu", a više o vazdušnom patroliranju sa ciljem obezbjeđivanja aerodroma u Lavovu i okolnih područja kao transportnog čvorišta za Ukrajinu.
Evropljani su takođe zainteresovani za nastavak vojne pomoći za Ukrajinu.
Iako postoji razumijevanje da bi moglo biti nemoguće u potpunosti popuniti prazninu koju su ostavile Sjedinjene Države, postoji nada da će evropski novac nastaviti da pritiče i da će nova njemačka vlada, koja će biti na vlasti početkom maja, biti otvorenija, posebno u vezi sa snabdijevanjem Kijeva dugo očekivanim krstarećim raketama Taurus.
Opširnije OVDJE.
