Skele od bambusa koriste se najmanje 2000 godina, još od Han dinastije, i korišćene su za gradnju nekih od najviših i najpoznatijih nebodera u gradu, poput sjedišta HSBC banke, dizajniranog od Normana Fostera. Iako se radi o cijenjenoj tradiciji Hongkonga, u poslednje vrijeme izaziva zabrinutost, jer je zapaljiva i sklona propadanju tokom vremena. Ova zabrinutost je posebno istaknuta nakon katastrofalnog požara, iako su ovakve nesreće izuzetno rijetke zahvaljujući visokom kvalitetu gradnje i strogoj primjeni propisa o bezbjednosti zgrada.
Uzrok požara u distriktu Tai Po još uvijek nije poznat, ali su vlasti uhapsile tri osobe povezane sa građevinskom kompanijom zbog „grube nepažnje". U trenutku požara kompleks je bio u renoviranju i okružen bambusnim skelama i zaštitnim mrežama, prenosi CNN.
-Bambus je definitivno zapaljiv materijal. Ovo je veoma suva sezona u Hongkongu, pa je vjerovatnoća da se bambus zapali vrlo velika. Kada se zapali, požar se širi izuzetno brzo- rekao je Ksinjan Huang, vanredni profesor sa Katedre za inženjering energetske i životne sredine na Univerzitetu u Hongkongu. Bambusovi stubovi su postavljeni vertikalno, što omogućava vatri da se širi nagore gotovo bez ikakvog otpora, dodao je.
Vlasti i regulativa
Jon Li, lider Hong Konga, rekao je novinarima da će vlada izvršiti inspekciju svih bambusnih skela u gradu nakon smrtonosnog požara i da gradski zvaničnici razmatraju prelazak na metalne skele. Zvaničnici takođe sumnjaju da drugi građevinski materijali, korišćeni u renoviranju, uključujući zaštitne mreže, cerade i plastične folije, nisu ispunjavali standarde bezbjednosti. Policija je pronašla ime građevinske kompanije na zapaljivim polistirenskim panelima koji su vatrogascima blokirali prozore u kompleksu. Direktor vatrogasne službe rekao je da je prisustvo ovih panela „neobično". Vlasti sada istražuju da li su polistirenski paneli i drugi zapaljivi materijali doprinijeli širenju požara.
Debata o skelama od bambusa
Ove godine pojačana je diskusija o budućnosti bambusnih skela. Hongkongško Ministarstvo razvoja nedavno je najavilo da će 50% novih javnih građevinskih projekata, počevši od marta, morati koristiti metalne skele kako bi se „bolje zaštitili radnici" i kako bi se uskladili sa modernim građevinskim standardima u „razvijenim gradovima".
Od januara 2018. do avgusta 2025. zabilježena su 24 smrtna slučaja povezana sa bambusnim skelama, prema podacima Ministarstva rada Hongkonga. Najava prelaska na metalne skele pretežno se odnosila na bezbjednost radnika, ali požar u oktobru, kada je zgrada prekrivena skelama izgorela u centralnom poslovnom distriktu, ponovo je istakao i rizik od požara. Iako inspekcije nisu otkrile očigledne strukturalne opasnosti, pokrenuta je istraga da se utvrdi da li su svi građevinski materijali ispunjavali standarde.
Na društvenim mrežama, posebno na kineskoj platformi Weibo, pokrenut je hešteg „Zašto Hongkong još uvijek koristi bambusne skele", a mnogi su pozivali gradsku vlast da slijedi primer kineske vlade na kopnu, koja je zabranila korišćenje bambusa 2022. godine. Međutim, povlačenje bambusa naišlo je na otpor lokalnih stanovnika, jer se ova tehnika smatra kulturnim nasleđem koje treba očuvati. Skele od bambusa gotovo su svuda u gradu i vizuelno su simbol stalnog građenja i pregrađivanja koje definiše karakter Hongkonga.
Pored modernih nebodera, bambus je bio integralni dio privremenih zgrada, uključujući pozorišta kantonske opere. Neki građevinski radnici i sindikati osporavali su tvrdnje da je bambus nesiguran, ukazujući na stroge bezbjednosne propise. Svi projekti bambusnih skela zakonski moraju slijediti vladine smjernice, koje se redovno ažuriraju i propisuju debljinu bambusa, minimalnu jačinu najlonskih traka, razmak između stubova i druge detalje. Smjernice takođe nalažu da sve zaštitne mreže, cerade i folije moraju imati adekvatna svojstva otpornosti na vatru u skladu sa priznatim standardima.
Reakcije zvaničnika i stručnjaka
Jon Li je najavio da će formirana radna grupa ispitati da li spoljašnji zidovi zgrada ispunjavaju standarde otpornosti na vatru. „Ako bude bilo kakve nepravde, sprovedemo odgovornost u skladu sa zakonima i propisima", dodao je.
Profesor Huang ističe da je uzrok požara manje važan od spoljašnjih faktora koji su omogućili da mala, izolovana vatra zahvati sedam zgrada i odnese desetine života.
-Mislim da uzrok požara nije toliko kritičan, jer je zgrada projektovana da izdrži slučajne požare – ali nije projektovana za ovako brzo širenje vatre spolja, koja se zatim vraća unutra- rekao je, aludirajući na sličnosti sa katastrofalnim požarom Grenfell Tower u Londonu 2017. godine.
Slična mišljenja izneli su i drugi stručnjaci.
-Određivanje izvora paljenja biće važan dio istrage za javnost, ali u cjelini ove katastrofe to je uglavnom nebitno- rekao je Anvar Orabi, predavač inženjeringa bezbjednosti od požara na Univerzitetu Kvinslend.
-Najvažnije je da je požar mogao da se proširi izvan zgrade u kojoj je započeo. Mnogi faktori mogli su doprinijeti tome, uključujući skelu, koja je vjerovatno pružila „auto-put" za vertikalno širenje vatre, kao i toplo mjesto za varnice koje su zapalile susedne objekte".
