Istovremeno, najavljeno je i uvođenje opštih tarifa od 15% do 20% na većinu ostalih trgovinskih partnera.
Ove mjere dolaze nakon prethodnih odluka o nametima od 50% na uvoz bakra i proizvoda iz Brazila, što je već izazvalo poremećaje na tržištima metala i kafe, a očekuje se i rast cijena govedine, posebno one koja se koristi u brzoj hrani širom SAD.
Uprkos ranijim nadama da će odnosi sa Evropskom unijom biti stabilizovani, novi talas tarifa dodatno je narušio optimizam. Trgovinska neizvjesnost odnosi se i na Aziju — Japan i Južna Koreja već su označeni za posebne carinske mjere u visini od 25%, što bi moglo imati domino-efekat na globalnu trgovinu.
Reakcije tržišta nijesu izostale. Nakon što su berzanski indeksi na Volstritu prethodnog dana dostigli rekordne vrijednosti, terminski ugovori na vodeće indekse poput S&P 500 i Nasdaq zabilježili su pad pred novo trgovinsko otvaranje. Evropa i Japan takođe su u crvenom, dok je kanadski dolar oslabio i pao na najniži nivo u posljednje dvije sedmice.
Istovremeno, digitalna imovina bilježi uspon. Najpoznatija kriptovaluta, bitkoin, u petak je dostigla istorijski maksimum, potaknuta pojačanim interesovanjem institucionalnih investitora i povoljnim signalima iz američke administracije.
Poljoprivredni sektor donosi zanimljive kontraste: iako Brazil započinje intenzivnu sezonu izvoza kukuruza, američke isporuke i dalje su na visokom nivou, što bi moglo natjerati vlasti u Vašingtonu da dodatno podignu izvoznu kvotu.
Evropski energetski sektor bilježi obrnutu dinamiku — termoelektrane na ugalj i prirodni gas značajno su povećale proizvodnju tokom prve polovine godine, što je zaustavilo prethodni zamah energetske tranzicije ka čistim izvorima. Emisije iz elektroenergetskog sektora ponovo su u porastu.
U cjelini, oštrija carinska politika Sjedinjenih Država prijeti da destabilizuje osjetljivu globalnu ravnotežu, dok su investitori sve više suočeni s pitanjem — da li je riječ o privremenoj taktici ili početku nove epohe trgovinskog unilateralizma?
