Smješteno u Hefeju, u istočnoj kineskoj provinciji Anhui, udruženje će biti prva međunarodna akademska organizacija u zemlji u oblasti vazduhoplovstva, koristeći rastuće globalno interesovanje za kineske misije na Mesec i Mars.
- Težimo da u roku od jedne decenije privučemo 500 međunarodnih istraživača i 100.000 pojedinačnih naučnika - rekao je za CGTN Vu Veiren, glavni dizajner kineskog programa istraživanja Meseca i akademik Kineske inženjerske akademije, prenose mediji.
IDSEA će se fokusirati na proučavanje dubokog svemira, što uključuje sonde na Mjesec, druge planete i asteroide, te promovisati međunarodnu saradnju. Vang Džongmin, direktor međunarodnog centra za saradnju laboratorije, rekao je da IDSEA ima za cilj da postane inkluzivna akademska platforma koja će posebno koristiti zemljama u razvoju.
- Nadamo se da ćemo uključiti što više zemalja u razvoju i pokretanjem malih, ali uticajnih programa, kao što su projektovanje CubeSat-a i obuka naučnika, nadamo se da ćemo omogućiti ovim nacijama pristup najsavremenijim svemirskim tehnologijama koje su nekada izgledale daleko van njihovog domašaja - rekao je Vang.
Istraživanje dubokog svemira dugo je bilo ograničeno na nekoliko zemalja zbog visokih pragova kapitala, tehnologija i talenata.
- Velika većina zemalja može vidjeti tehnološki monopol. Tehnologije dubokog svemira moraju izaći iz malog kruga da bi koristile cijelom čovječanstvu - dodao je.
Očekuje se da će udruženje podstaći međunarodnu saradnju u oblasti svemira okupljanjem pojedinačnih svemirskih agencija, rekli su gosti na ceremoniji lansiranja IDSEA za CGTN.
- Mnoge zemlje su specijalizovane za jednu stvar... Zato je veoma logično da svi sarađuju sa ostatkom svijeta- rekao je Simone Del'Anjelo, istraživač u italijanskom Nacionalnom institutu za nuklearnu fiziku i jedan od osnivača IDSEA.
-Ovim udruživanjem, moći ćemo da dopremo do svih međunarodnih partnera i naučnika na jednoj platformi, tako da će biti upoznati sa tekućim i budućim misijama- rekao je Ahmet Hamdi Takan, stručnjak za tursku nauku i tehnologiju dubokog svemira, takođe jedan od osnivača.
Uprkos tome što je kasno počela da istražuje svemir, Kina se brzo pojavila kao istaknuti igrač u ovoj oblasti, demonstrirajući svoju posvećenost saradnji sa drugim nacijama.
U aprilu je Kina objavila da je sedam institucija iz šest zemalja – Francuske, Njemačke, Japana, Pakistana, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država – dobilo ovlašćenje da pozajme lunarne uzorke koje je prikupila kineska misija Čang'e-5 za naučna istraživanja.
Kina je takođe pozvala globalne partnere da učestvuju u njenim misijama na Mars. Zemlja planira da pokrene misiju vraćanja uzoraka na Mars Tjanven-3 oko 2028. godine, sa primarnim naučnim ciljem traženja znakova života na Marsu. Prikupljanje uzoraka sa Marsa, prvog te vrste u ljudskoj istoriji, smatra se tehnički najzahtevnijom misijom istraživanja svemira od programa Apolo.
