Laridžani je upravljao širokim spektrom odgovornosti, od nuklearnih pregovora i regionalnih odnosa Teherana do nasilnog suzbijanja unutrašnjih nemira.
Kao insajder vladajućeg reda koji potiče iz jedne od vodećih svešteničkih porodica, Laridžani je bio na čelu napora Irana da postigne nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama, samo mjesec dana nakon što mu je Vašington uveo sankcije u januaru zbog navodnog vođenja smrtonosnog obračuna sa antivladinim demonstrantima.
Optužio je SAD i Izrael da pokušavaju da opljačkaju i slome Iran i upozorio „separatističke grupe" na oštar odgovor ako pokušaju bilo kakvu akciju, javila je državna televizija u nedelju, skoro 24 sata nakon što je počeo talas napada na Iran. U napadima je takođe ubijen načelnik generalštaba iranskih oružanih snaga, Abdolrahim Musavi.
Laridžani je imenovan za sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbednost (VNSB) u avgustu i tokom cijele karijere je obavljao visoke funkcije, ostajući lojalan Hamneiju i gradeći reputaciju pragmatičnih odnosa sa često sukobljavanim frakcijama unutar sistema.
Njegov status Hamneijevog pouzdanog stratega potvrđen je putovanjem u posrednički Oman prošlog mjeseca kako bi se pripremio za indirektne nuklearne pregovore sa SAD, dok Vašington jača vojne snage na Bliskom istoku. Laridžani je takođe nekoliko puta putovao u Moskvu, ključnog saveznika, poslednjih mjeseci kako bi razgovarao o nizu bezbjednosnih veza.
Pragmatičan stav o nuklearnom pitanju
Laridžani, koji je prije 20 godina vodio Savet za nuklearnu bezbjednost (SNSC), vratio se na čelo institucije nakon prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog vazdušnog rata između Irana i Izraela, u koji su se uključile i Sjedinjene Države.
Neke od njegovih javnih izjava o nuklearnom pitanju odražavale su pragmatičan ton.
- Po mom mišljenju, to pitanje je rješivo - rekao je Laridžani prošlog mjeseca omanskoj državnoj televiziji, misleći na pregovore sa SAD.
- Ako su Amerikanci zabrinuti zbog toga što Iran ne ide ka sticanju nuklearnog oružja, to se može riješiti - kazao je.
Kao glavni pregovarač za nuklearna pitanja od 2005. do 2007. godine, branio je ono što Teheran naziva svojim pravom na obogaćivanje uranijuma. Jednom je uporedio evropske podsticaje Iranu da odustane od proizvodnje nuklearnog goriva sa „razmenom bisera za bombone".
Iranski analitičari su ga u to vrijeme vidjeli kao diplomatski trik za umirivanje Zapada i pragmatičara. Laridžani je bio predsjednik parlamenta od 2008. do 2020. godine, tokom kojih je Iran postigao nuklearni sporazum sa šest svjetskih sila 2015. godine. Predsjednik SAD Donald Tramp povukao je Sjedinjene Države iz sporazuma 2018. godine.
Laridžani je upozorio da iranski nuklearni program „nikada ne može biti uništen".
- Jer kada jednom otkrijete tehnologiju, oni vam ne mogu oduzeti to otkriće - rekao je za PBS Frontline u septembru 2025. - To je kao da ste pronalazač mašine, a oni je ukradu. I dalje je možete obnoviti.
Sjedinjene Države i Izrael vjeruju da Iran želi da izgradi nuklearno oružje, dok Iran tvrdi da je njegov program isključivo mirnodopski.
