Kako je Tramp najavio, ceremonija potpisivanja mogla bi da se održi u Davosu u četvrtak.
Do sada su pojedini lideri otkrili da su primili poziv, a kada je riječ o našem regionu, Tramp je pozvao Albaniju, Hrvatsku, Mađarsku, Sloveniju, Rumuniju, dok je poziv zasad izostao za Crnu Goru, BiH, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Srbiju.
Prema saznanjima "Blumberga", upit je dobila i Australija, Argentina, Austrija, Bahrein, Bjelorusija, Brazil, Kanada, Kipar, Egipat, Evropska komisija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Indija, Indonezija, Irska, Izrael, Italija, Japan, Jordan, Kazahstan, Maroko, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Oman, Pakistan, Paragvaj, Poljska, Portugalija, Katar, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Singapur, Slovenija, Južna Koreja, Španija, Švedska, Švajcarska, Tajland, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Ukrajina, Uzbekistan i Vijetnam. Pozivnica je stigla i na adresu Kine. Među prvima je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko potvrdio da je prihvatio da postane jedan od osnivača Odbora za mir u Gazi.
- Visoko cijenimo to što američka strana vidi Bjelorusiju, a to je jasno navedeno u tekstu obraćanja, kao državu koja je spremna da preuzme plemenitu odgovornost za izgradnju održivog mira, da svojim primjerom vodi druge i investira u bezbjednu i prosperitetnu budućnost za generacije koje dolaze. Takođe, ovaj prijedlog smatramo priznanjem ličnih zasluga i međunarodnog autoriteta bjeloruskog lidera - navedeno je u saopštenju.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je saopštio da je i Rusiji stigao poziv i da se nadaju da će uskoro stupiti u kontakt sa američkom stranom kako bi "razjasnili sve nijanse".
-Da, Putin je zaista putem diplomatskih kanala dobio poziv da se pridruži Odboru za mir. Trenutno proučavamo sve detalje tog prijedloga - potvrdio je Peskov.
Kako prenosi "Fajnenšel tajms", među pozvanima je i Vladimir Zelenski, koji se dvoumi zbog Putina i Lukašenka.
To je kod Zelenskog izazvalo "izvjesnu neodlučnost", jer su u savjet pozvani i Putin i Lukašenko, piše "Fajnenšel tajms".
- Veoma mi je teško da zamislim kako Rusija i ja možemo biti zajedno u bilo kom savjetu - kazao je Zelenski.
I mađarski premijer Viktor Orban učestvovaće u radu savjeta.
- Mađarski premijer Viktor Orban dobio je poziv od američkog predsjednika Donalda Trampa da učestvuje u Odboru za mir za Pojas Gaze. Oni smatraju da se pozivom ukazuje čast mađarskom premijeru i naravno on će učestvovati u radu tog savjeta. Premijer mi je naložio da o tome obavijestim američku administraciju - rekao je šef mađarske diplomatije Peter Sijarto i dodao da su "mirovne aktivnosti Donalda Trampa veoma cijenjene širom svijeta".
Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua takođe je potvrdila da je Netanjahuu stigao poziv, što bi, kako navode, "Izraelu omogućilo mjesto u ovom nadzornom, ali uglavnom simboličnom tijelu, predviđenom da nadgleda posljeratni razvoj Gaze".
Iz hrvatske vlade stigla je potvrda da je premijer Hrvatske Andrej Plenković obaviješten o odboru i da će proučiti poziv, dok je albanski premijer Edi Rama već potvrdno odgovorio Trampu i poslao na odobrenje svom parlamentu.
- Privilegija je i čast da izrazim svoju punu spremnost da doprinesem ovom važnom naporu i da postanem u potpunosti dio zajedničke posvećenosti koja ima za cilj da viziju pretvori u akciju. Republika Albanija je dugo bila čvrst saveznik Sjedinjenih Američkih Država, vezana zajedničkim vrijednostima, međusobnim poštovanjem i zajedničkom posvećenošću slobodi, demokratiji i međunarodnoj bezbjednosti. Albanski narod će uvijek pamtiti i kontinuirano cijeniti principijelnu i odlučnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država u uspostavljanju mira i stabilnosti u našem regionu u kritičnim trenucima naše zajedničke istorije - poručio je, između ostalog, Rama u pismu.
Tramp je ranije u ponedjeljak izjavio da želi da konačna povelja i mandat Odbora za mir budu ozvaničeni u Davosu u četvrtak, tokom trajanja Svjetskog ekonomskog foruma, ali pojedini detalji izazivaju sumnju među pozvanima.
Odbor, zamišljen kao tijelo pod Trampovim vođstvom za nadzor obnove Gaze, prvo bi se bavio sukobom u Gazi, uz plan da se kasnije proširi na druge konflikte.
Članstvo u odboru, kako saznaje Rojters, traje tri godine od stupanja statuta na snagu i može biti produženo odlukom američkog predsjednika, a ograničenje na tri godine ne važi za države koje u prvoj godini uplate više od milijardu dolara.
Problem predstavljaju odredbe povelje koje daju Trampu konačnu odlučujuću moć i mjesto doživotnog predsjednika, što izaziva pitanja, između ostalog i o tome gdje bi išla uplata za članstvo, navodi "Blumberg". Evropski saveznici pokušavaju da modifikuju uslove i koordiniraju odgovor, a nastoje da i arapske zemlje lobiraju kod Trampa za izmjene.
Kako je ranije objavio "Blumberg", prema nacrtu osnivačke povelje, Tramp želi da zemlje plate milijardu dolara da bi ostale u tom odboru. Kritičari su zabrinuti da Tramp pokušava da izgradi alternativu ili rivala Ujedinjenim nacijama, koje odavno kritikuje.
