Ovaj zakon već duži niz godina nalazio se u proceduri i nikako nije bio usvojen, jer inače zakonski procesi u američkom Kongresu idu sporo, a osim toga, na republikanskoj strani postoji tendencija da se generalno zakonima koji se donose ne vrši dodatni pritisak na Donalda Trampa, predsjednika Amerike.
Inače nije često, a za vrijeme Trampovog mandata gotovo nikad se ne dešava da Kongres nečim prisiljava Trampa.
Iz tog razloga usvojen je zakon sa dosta blagim odredbama, koje u najvećoj mjeri ne stvaraju posebne obaveze prema Trampovoj administraciji, osim potrebe redovnog izvještavanja o politici administracije prema regionu.
Uprkos tome što zakon ne donosi dodatne obaveze za Trampa i njegovu administraciju, on je važan jer je Kongres usmjerio politički narativ prema temama koje kongresmeni smatraju važnim, prenose Nezavisne.
Suština zakona je poziv na jači fokus administracije prema regionu, suzbijanje uticaja Rusije i Kine, kao i da se posveti dodatna pažnja kako da se ova dva geopolitička rivala SAD istisnu iz regiona.
Važne odredbe zakona odnose se na potrebu jačeg američkog angažmana u energetskoj politici, što se posebno vidi u BiH kad je u pitanju Južna interkonekcija, kojom bi se američki tečni gas dostavljao potrošačima u BiH, čime bi se smanjila strateška važnost ruskog gasa, koji u BiH dolazi putem "Turskog toka" i preko Mađarske.
Uticaj ovog zakona vidi se i u sankcijama "Naftnoj industriji Srbije" i želji Amerike da se iz vlasništva izbaci ruski kapital. Sankcije su usvojene prije usvajanja ovog zakona, ali radi se o mjerama za koje i Kongres i Bijela kuća imaju široku saglasnost.
Inače, činjenica da se pravi dogovor po kojem bi mađarski MOL postao vlasnik NIS-a mogla bi ukazati na to da Trampova administracija i Rusija već prave dogovore o tome kako će podijeliti svoje sfere uticaja u Evropi nakon završetka rata u Ukrajini. Podsjećanja radi, mađarski MOL je veoma blizak s Moskvom, a vlada Viktora Orbana izborila se za određene izuzetke evropskih energetskih sankcija prema Moskvi zbog proširene invazije na Ukrajinu.
Kada je konkretno riječ o BiH, poziva se na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, suprotstavlja se pokušajima destabilizacije i otcjepljenja, što se odnosi na vlasti u Republici Srpskoj, a daje se i podrška demokratskim institucijama.
Najvažnija odredba prema BiH odnosi se na obavezivanje Trampove administracije i Stejt departmenta da obavještavaju Kongres o dinamici primjene sankcija na zapadni Balkan.
U kongresu postoji velika kritika zbog ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS i njegovim saradnicima.
Kongres ipak u svom zakonu nije ukinuo Trampove mjere iako je to teoretski mogao, već je samo pozvao administraciju da ih obavještavaju o daljim aktivnostima koje namjeravaju sprovesti.
Inače, kad je riječ o spoljnoj politici, Kongres rijetko donosi naredbe predsjedniku, i to je dio tradicionalnog postupanja Kongresa, jer se smatra da predsjednik ima široku autonomiju u formulisanju američke spoljne politike.
Ovo je posebno izraženo dolaskom Trampa na vlast, koji ne želi preveliki upliv Kongresa u odluke koje donosi.
Zakon o zapadnom Balkanu vjerovatno je i usvojen u formi u kojoj je usvojen kako bi se privoljeli republikanski predstavnici da za njega glasaju, a iz tog razloga vjerovatno je i priključen zakonu o vojnom budžetu, jer se time povećava šansa njegovog usvajanja.
Kongres, inače, donosi tri vrste zakona u odnosu na obaveze predsjednika. Prva vrsta su naredbe koje predsjednik mora sprovesti, druga vrsta su dopuštenja, a treća vrsta su rezolucije i izražavanje mišljenja.
Zakon o Balkanu uglavnom spada u treću i dijelom u drugu vrstu, a u prvoj vrsti su samo naredbe o slanju izvještaja u Kongres.
Iz svega se može zaključiti da ovim zakonom Kongres demonstrira da ne želi dozvoliti Trampovoj administraciji odriješene ruke kad je u pitanju region, ali istovremeno ne želi nametati svoja rješenja.
Zakon, u obliku u kojem je usvojen, predstavlja kompromis između ove dvije grane američke vlasti i kao takav neće imati direktan uticaj na Trampovu politiku, ali je, svakako, može usmjeravati u određenom smjeru.
