Prva faza dogovora, koja je stupila na snagu ovih dana, donijela je oslobađanje izraelskih talaca — njih 20, od kojih su neki bili živi, dok su tijela drugih predata Izraelu. U zamjenu, Izrael je pristao na puštanje oko 2.000 palestinskih zatvorenika, uključujući i one sa doživotnim kaznama.
Cilj je bio prekid dvogodišnjeg sukoba i povlačenje izraelskih trupa sa velikih djelova pojasa Gaze. Ovaj dogovor se smatra istorijskim, a zasluge za njegovu realizaciju pripisuju se predsjedniku Donaldu Trampu i liderima nekoliko arapskih i muslimanskih država, posebno Egipta, Katara i Turske.
Zašto sada i po koju cijenu?
Iako su osnovne konture sporazuma bile na stolu mjesecima, obje strane morale su da odustanu od svojih maksimalističkih ciljeva. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je ranije obećavao uništenje Hamasa, dok je palestinska organizacija zahtijevala potpuno povlačenje Izraela i garancije da operacije neće biti nastavljene.
Hamas je, sa druge strane, koristio taoce kao instrument pritiska. Ipak, posle dvije godine intenzivnog rata, velikih gubitaka i uništene infrastrukture, zadržavanje talaca više nije predstavljalo pouzdanu kartu za pregovore. Palestinci u Gazi su na ivici gladi, medicinska pomoć je nedovoljna, a stanovništvo konstantno raseljavano.
Izrael je, s druge strane, takođe iscrpljen ratom — dvije godine rezervne vojske u stalnom pozivu, visoka stopa poginulih (466 vojnika) i politički pritisci unutar zemlje, uključujući odluke Vrhovnog suda o obaveznom služenju vojske, primorali su Netanjahua da pristane na dogovor.
Tramp je dodatno pojačao pritisak na Izrael, posebno nakon napada na Katar, koji je ugrozio Hamasove pregovarače. Ova međunarodna dimenzija omogućila je da dogovor bude postignut bez dodatnog gubitka legitimnosti ni za jednu stranu.
Druga faza: Demilitarizacija i bezbjednosne garancije
Oslobađanje talaca i primirje predstavljaju samo prvi korak. Ključni izazovi slijede u drugoj fazi: razoružavanje Hamasa i demilitarizacija Gaze. Predviđeno je uništavanje tunela, skladišta oružja i vojnih objekata, kako bi se neutralisala sposobnost za nove napade.
Plan predviđa i međunarodnu stabilizacionu snagu, sa pripadnicima SAD, arapskih i evropskih zemalja, koja bi nadgledala obuku palestinske policije i osigurala dugoročnu stabilnost. Međutim, još uvijek nije poznato koje zemlje će učestvovati, kako će biti finansirano i kada bi snage mogle biti raspoređene.
Treća faza: Upravljanje i obnova Gaze
U trećoj fazi planira se uspostavljanje tranzicionog upravljačkog tijela sastavljenog od palestinskih stručnjaka i međunarodnih eksperata, pod nadzorom međunarodnog odbora za mir. Ovo tijelo bi upravljalo svakodnevnim funkcijama, infrastrukturom i humanitarnom pomoći, uz nadzor UN-a i Crvenog polumjeseca kako bi distribucija bila fer i efikasna.
Plan takođe predviđa inicijativu za politički dijalog između Izraela i Palestinaca, obnavljanje ekonomije i infrastrukture Gaze, kao i mogućnost priznanja palestinske države nakon uspješne rekonstrukcije i reformi u Palestinskoj upravi.
Hamas je, prema izvorima bliskim grupi, spreman da učini određene ustupke radi obnove Gaze, ali ne namjerava potpuno odustati od uticaja i svoje uloge kao vodeće palestinske otporničke organizacije, prenosi Nova.rs.
Nepoznata budućnost i rizici od ponovnog sukoba
Analitičari upozoravaju da će političke tenzije i unutrašnji pritisci, kako u Izraelu, tako i u Gazi, otežati trajnu primjenu dogovora. Netanjahu bi mogao da prekrši primirje radi političkih poena pred izbore, dok Hamas neće rizikovati gubitak kontrole nad teritorijom.
Saradnja Katara, Turske i Egipta u prvoj fazi nagovještava mogućnost pritiska na Hamas da se ne provocira, ali svaki incident može brzo dovesti do eskalacije. Prema mišljenju stručnjaka, dogovor trenutno predstavlja više „neizvjesnu pauzu" nego trajni mir — i uspjeh će zavisiti od koordinacije Sjedinjenih Država i međunarodnih partnera.
Šta se dešava sa Hamasom?
Nakon postizanja primirja između Izraela i Hamasa, situacija u Gazi ostaje nestabilna, a uloga Hamasa u tom kontekstu izaziva zabrinutost. Iako je Hamas pristao na početnu fazu mirovnog plana, uključujući razmjenu talaca i povlačenje izraelskih trupa, organizacija nije pristala na potpuno razoružanje, niti na predaju kontrole nad Gazom. Prema riječima potparola Hamasa, Hazema Kuasema, grupa se protivi potpunom razoružanju, smatrajući to neprihvatljivim, te insistira na zadržavanju značajne uloge u budućem upravljanju područjem.
Hamas je pokrenuo nasilnu akciju protiv lokalnih klanova i drugih organizacija koje su se suprotstavljale njegovoj vlasti. U sukobima sa porodicom Doghmush, koji su izbili 12. oktobra, poginulo je najmanje 27 osoba, uključujući 19 članova klana i 8 boraca Hamasa. Tokom tih sukoba, zabilježene su egzekucije i nasilno hapšenje, što je izazvalo dodatnu zabrinutost zbog ljudskih prava u Gazi.
Ove akcije izazivaju zabrinutost međunarodne zajednice, uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su jasno stavile do znanja da će, ukoliko Hamas ne pristane na razoružanje, biti primorane poduzeti mjere, uključujući i nasilne, kako bi osigurale sprovođenje mirovnog plana.
