Ahmadinedžad je tokom svoje političke karijere bio poznat kao radikalni konzervativac i otvoreni zagovornik antizapadne politike. Njegov predsjednički mandat obilježile su česte izjave u kojima je izražavao ekstremnu mržnju prema Izraelu.
Neočekivana podrška Ukrajini
Ipak, Ahmadinedžad je privukao pažnju svjetske javnosti jednim potezom koji niko nije očekivao – nakon početka ruske invazije, javno je podržao Ukrajinu i osudio agresiju.
- Veliki narode Ukrajine, predsjedniče Zelenski. Vaš plemeniti i gotovo nezapamćeni otpor razotkrio je sotonske planove neprijatelja čovječanstva. Znajte da velika nacija Irana stoji uz vas i divi se vašoj herojskoj ustrajnosti - napisao je Ahmadinedžad u martu 2022. godine.
Ko je bio Ahmadinedžad?
Mahmud Ahmadinedžad, šesti predsjednik Islamske Republike Iran, obnašao je tu dužnost od 6. avgusta 2005. godine. Njegovim dolaskom na vlast prekinuta je 24-godišnja tradicija prema kojoj su na čelu države bili isključivo sveštenici. Prije nego što je postao predsjednik, Ahmadinedžad je bio gradonačelnik Teherana i guverner Ardabilske pokrajine. Iako je bio predsjednik, u skladu sa iranskim ustavom, najmoćnija osoba u državi ostao je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei.
Tokom svog mandata, Ahmadinedžad je jačao veze s Rusijom, Venezuelom, Sirijom i zemljama Perzijskog zaliva, dok je istovremeno bio meta kritika Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
U centru međunarodnih napetosti bio je iranski nuklearni program, koji je Ahmadinedžad opisivao kao mirnodopski i nužan za zadovoljavanje rastućih energetskih potreba zemlje. Zbog toga je Iran odbijao da zaustavi obogaćivanje urana uprkos rezolucijama Ujedinjenih nacija koje su to zahtijevale. Tvrdio je da su zapadne sankcije nametnute Iranu ilegalne i naglašavao kako će se zemlja nastaviti pridržavati pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
