Ta odluka omogućava vlastima da efikasnije prate stranku koja je zauzela drugo mjesto na federalnim izborima u februaru, prenose agencije.
Neke frakcije AfD-a, poput omladinskog ogranka, već su bile klasifikovane kao ekstremističke, dok je cijela stranka 2021. godine bila označena kao "sumnjiva ekstremistička" organizacija.
Novi status stranke olakšava vlastima da koriste tajne metode za njeno praćenje, poput angažovanja povjerljivih informanata i presretanja komunikacija.
Ministarka unutrašnjih poslova Njemačke Nensi Fejzer rekla je da AfD vodi kampanju protiv slobodnog demokratskog poretka. Ona je dodala da stranka promoviše etnički koncept koji diskriminiše velike djelove stanovništva i tretira građane sa migrantskom prošlošću kao "drugorazredne".
Fejzer je istakla da se taj etnički stav reflektuje kroz rasističke izjave, posebno prema imigrantima i muslimanima. Dodatni negativni efekti te klasifikacije uključuju mogućnost ograničenja pristupa stranke državnim poslovima i potencijalne poteškoće u privlačenju novih članova.
Šolc: Ne treba žuriti sa zabranom AfD-a
Kancelar Njemačke Olaf Šolc izrazio je zabrinutost zbog rastuće snage ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), ali je upozorio na opasnost od ishitrene odluke o zabrani te partije.
Na kongresu u Hanoveru, Šolc je istakao da "ne bi trebalo požurivati postupak zabrane" nakon što je Savezni ustavni sud odbio nedavne zahtjeve za zabranu AfD-a, prenio je njemački Stern.
Šolc je dodao da je klasifikacija Saveznog zavoda za zaštitu ustava o AfD-u pažljivo pripremljena i da "mnogo ljudi mora temeljno da prouči dokumente".
Šolc je napomenuo da uspon AfD-a "duboko" pogađa njega kao građanina i kao političara.
