Odluka važi za 3,2 milijarde dolara namijenjene USAID-u, 322 miliona namijenjenih "Fondu za demokratiju", 521 miliona iz budžeta Stejt departmenta za međunarodne organizacije, 393 miliona iz istog budžeta za operacija očuvanja mira širom svijeta i još 445 miliona iz odvojenog budžeta za pomoć mirotvoračkim operacijama.
Među otkazanim sredstvima je i suma od 3,9 miliona dolara za "promociju demokratije među LGBT osobama na Zapadnom Balkanu".
Tramp se pozvao na "džepni opoziv", mehanizam povrata sredstava koji se podnosi mjesec dana pred istek fiskalne godine. Poslednji put ga je upotrijebio Džimi Karter 1977. godine.
Većina novca je bila predodređena za nevladine organizacije i strane zemlje. Pokušaj Bijele kuće da otkaže te programe onda je osporila NVO "Global Helt Kaunsil". U četvrtak ujutro je apelacioni sud u Vašingtonu presudio u korist američke vlade.
Pored "promocije demokratije" LGBT-jugoslovenima, u programe na koje je Tramp imao primjedbe, spadaju "klimatska otpornost" u Hondurasu vrijedna 24,6 miliona dolara, doprinos od 2,7 miliona dolara za južnoafričku fondaciju koja je objavila pamflet sa naslovom "Problem bijelih ljudi", ali i 1,5 miliona namijenjenih za marketing likovnih ostvarenja ukrajinskih žena.
Na udaru su se našle i uplate za "plave šljemove" UN u Demokratskoj republici Kongo i Centralnoafričkoj republici. Iz nekog razloga, SAD su finansirale vojnike iz Urugvaja (11 miliona dolara za oklopne transportere) i Kazahstana (tri miliona za kasarnu) koji su služili u mirovnim misijama.
Tehnički je moguće da Kongres odbije ovu odluku, ali rok za takvo glasanje je 45 dana a fiskalna godina ističe 30 septembra.
Po američkom zakonu o kontroli budžeta iz 1974, predsjednik ne može da ne potroši novac koji je odobrio Kongres. Bijela kuća je u sudskom sporu ukazala na više primjera "džepnog opoziva" pred istek fiskalne godine kojima su se posle toga služili predsjednici Karter i Ford, a koje su Kongres i revizori dozvolili bez primjedbi.
