Slučaj je opisan u stručnom časopisu Annals of Internal Medicine: Clinical Cases (ACP Journals) i predstavljen kao rijetka pojava trovanja bromom („bromizam") praćena neuropsihijatrijskim simptomima.
Prema navodima ljekara, pacijent bez ranije psihijatrijske anamneze razvio je paranoju, slušne i vizuelne halucinacije, a zbog težine stanja privremeno je zbrinut na psihijatriji. Pri prijemu su zabilježene i laboratorijske anomalije koje bromid može da maskira (poremećaji mjerenja hlorida), što je dodatno otežalo dijagnostiku. Nakon terapije tečnostima i simptomatskog liječenja, stanje mu se postepeno stabilizovalo.
Ljekari su istakli da je pacijent neko vrijeme sam pripremao i destilovao vodu za piće i sistematski izbjegavao natrijum-hlorid, vjerujući da ga može „zamijeniti" bromidom – ideja do koje je, kako je naveo, došao u onlajn prepisci sa čatbotom.
Stručnjaci upozoravaju da je takva „zamjena" hemijski i medicinski neopravdana: natrijum-bromid je istorijski korišćen u pojedinim preparatima, ali je zbog toksičnosti napušten; prekomjerni unos može da izazove psihičke i neurološke smetnje.
Autori slučaja ovaj incident navode kao upozorenje o zamkama nekritičkog oslanjanja na vještačku inteligenciju u zdravstvu: sistemi često „svode" složen kontekst na kratak savjet, što može dovesti do pogrešnih i potencijalno opasnih zaključaka, naročito bez konsultacije sa ljekarom.
Stručnjaci podsjećaju da prekomjerni unos soli zaista može povećati krvni pritisak i rizik po zdravlje, ali da je natrijum istovremeno esencijalan elektrolit bez kojeg organizam ne može da funkcioniše; nagle i samostalne „dijetalne eksperimente" treba izbjegavati i svaku promjenu režima ishrane usaglasiti sa zdravstvenim radnikom.
