Mjere su aktivirane tokom noći, svega tri mjeseca nakon što su Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD) izvele vazdušne udare na iransku teritoriju. Sankcije zabranjuju bilo kakvu saradnju kompanija, pojedinaca i organizacija s iranskim nuklearnim i balističkim raketnim programom, a očekuje se da će dodatno destabilizovati ionako krhku iransku ekonomiju.
Do ponovnog uvođenja sankcija došlo je nakon što su Velika Britanija, Francuska i Njemačka prošlog mjeseca formalno obavijestile Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, optužujući Iran da ne ispunjava obaveze iz nuklearnog sporazuma. Tim činom aktiviran je mehanizam koji je Teheranu dao 30 dana da pronađe diplomatsko rješenje i izbjegne reaktivaciju sankcija – ali taj rok je sada istekao.
Uprkos ponovnoj primjeni sankcija, evropske i američke diplomate poručile su da vrata diplomatije ostaju otvorena.
Marko Rubio, državni sekretar SAD-a, pozvao je Teheran da „prihvati direktne pregovore, vođene u dobroj vjeri". Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske i Njemačke u zajedničkom saopštenju naveli su da će nastaviti da rade na pronalasku „novog diplomatskog rješenja koje bi osiguralo da Iran nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja". Takođe su pozvali Teheran da se „uzdrži od bilo kakvih poteza koji bi dodatno pogoršali situaciju".
Rusija je odmah izrazila protivljenje mjerama, nazivajući ih „nevažećim" i najavila da ih neće sprovoditi. Taj stav dijele i neke druge države članice UN-a.
