Taj potez bi označio najodvažniji vojni korak Rusije na zapadnoj hemisferi još od Hladnog rata.
Tvrdnje su se pojavile nakon što je poslanik Odbora za odbranu Državne dume Aleksej Žuravljov 1. novembra 2025. godine za "Gazetu.ru" izjavio da je Rusija spremna da pruži "nove razvojne projekte poput Orešnika prijateljskim zemljama".
Njegove izjave uslijedile su nakon nedavnih isporuka ruskih sistema protivvazdušne odbrane Venecueli i apela predsjednika Nikolasa Madura za vojnu pomoć od Rusije, Kine i Irana.
Izvještaji ukazuju na intenzivnu odbrambenu saradnju između Rusije i Venecuele, dok američke pomorske snage pojačavaju operacije na Karibima.
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je radarske sisteme, dronove i projektile od savezničkih država, dok je Žuravljov opisao Rusiju kao "ključnog vojno-tehničkog partnera" Karakasa, dodajući da bi "Amerikance mogla da čekaju neka iznenađenja".
"Orešnik", balistička raketa srednjeg dometa (IRBM) izvedena iz RS-26 "Rubež", ušla je u proizvodnju u avgustu 2025. godine. Ima domet do 5.500 kilometara, brzinu od 10–11 Maha (oko 12.000 km/h) i može da nosi do šest manevrirajućih MIRV bojevih glava sa konvencionalnim ili nuklearnim punjenjem.
Jedna jedinica teži oko 70 tona i može se transportovati avionom "An-124 Ruslan". Ruski izvori tvrde da je "nemoguće presresti", iako je proizvodnja i dalje ograničena na oko šest jedinica godišnje.
Prema zvaničnim izjavama i OSINT praćenju, Rusija je nedavno isporučila sisteme protivvazdušne odbrane "Pancir-S1" i "Buk-M2E" Venecueli putem transportnih letova "Il-76" krajem oktobra 2025. godine, nakon prethodnih transfera sistema "S-300VM" (Antej-2500) i 5.000 prenosnih raketnih sistema "Igla-S".
Venecuelanska flota borbenih aviona "Su-30MK2" i dalje dobija rusku tehničku podršku za održavanje.
Raspoređivanje raketa "Orešnik" na teritoriji Venecuele proširilo bi domet mogućih udara na veći dio kontinentalnog dijela Sjedinjenih Američkih Država.
Čak i ako nije potvrđeno, ova rasprava podsjeća na slike iz Hladnog rata. "Njuzvik" i "Telegraf" uporedili su situaciju sa "venecuelanskom raketnom krizom".
Institut za proučavanje rata (ISW) ocijenio je taj potez kao deio ruske strategije nuklearnog signaliziranja, uz raspoređivanje projektila u Bjelorusiji.
Američke snage, navodno uključujući osam ratnih brodova, jednu podmornicu i grupu nosača aviona "Džerald R. Ford" i dalje su aktivne u blizini venecuelanskih voda.
