Jedan faktor po kojem se razlikuju ovi protesti od ranijih je uticaj Amerike.
Sa teškom ekonomskom krizom i rapidnim rastom cijena suočavaju se milioni Iranaca.
Strahuje se da se broj žrtava mjeri u hiljadama. Ovu procjenu iznijeli su BBC-jev dopisnik Jijar Gol i neimenovani iranski bezbjednosni zvaničnik u razgovoru za novinsku agenciju Rojters.
- Sa sigurnošću se može reći da broj ubijenih mora da bude u hiljadama - kaže Gol.
Novinska agencija Rojters citirala je neimenovanog iranskog bezbjednosnog zvaničnika koji je rekao da bi "broj žrtava mogao da bude oko 2.000" - prenosi BBC.
Izvor je rekao da procjena uključuje pripadnike bezbjednosnih snaga, kao i civile, a za sve je okrivio "teroriste".
Ranije su i neki medicinski radnici govorili da su bolnice "pretrpane" mrtvima i povrijeđenima.
Ove procjene su iznesene 12. januara nakon što je portparol Kancelarije UN za ljudska prava Džeremi Lorens na konferenciji u Ženevi rekao da "izvještaji ukazuju na to da su stotine ubijene, a hiljade uhapšene".
Jedna grupa za ljudska prava saopštila je ranije da veruje da je od 28. decembra prošle godine, kada su počeli veliki antivladini protesti, do sada, ubijeno skoro 650 demonstranata, a hiljade povrijeđene u sukobima sa bezbjednosnim snagama.
Protesti su zabilježeni u svakoj od 31 iranske pokrajine, dok je više od 10.600 ljudi privedeno. Strahuje se da bi stvarni broj žrtava mogao biti znatno veći.
Vlasti su gotovo potpuno isključile internet i telefonske veze, koje se, prema nekim medijima, postepeno i vraćaju, dok Sjedinjene Američke Države razmatraju vojne opcije, a Teheran poručuje da je spreman i za rat i za dijalog.
Teheran spreman i za dijalog i za rat
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je u intervjuu za "Al Džazira arabik" da je Teheran spreman da sjedne za pregovarački sto sa Sjedinjenim Američkim Državama kada je riječ o nuklearnom programu, ali samo ako razgovori budu vođeni bez pritisaka, prijetnji i ultimatuma, prenosi Index.hr.
- Ne vjerujemo da je Vašington trenutno spreman za poštene i pravedne pregovore, ali kada to bude slučaj, ozbiljno ćemo razmotriti ovu mogućnost - rekao je Aragči.
On je ponovio tvrdnje vlasti da su se među demonstrante infiltrirali "uvježbani teroristički elementi" koji su napadali i bezbjednosne snage i učesnike protesta.
U Iranu je i ranije bilo protesta, posljednji put 2022. godine. Ali koliko se ove demonstracije razlikuju po obimu i cilju i zašto od prethodnih?
Stručnjaci kažu da su ovi protesti u Iranu jedinstveni po razmjerama i domašaju.
Protesti zbog politike iranske vlade jedinstveni su u 47 godina dugoj istoriji Islamske Republike, kažu stručnjaci i očevici.
Dok su ljudi na ulicama širom zemlje, američki predsjednik Donald Tramp prijeti da će "udariti veoma snažno tamo gdje boli" ako vlasti budu gušile demonstracije i da je Amerika "u pripravnosti da pomogne". Iranske vlasti su poručile da će odgovoriti napadom na američke saveznike i interese u regionu.
Koliko se razlikuju ovi protesti i reakcija iranske vlade na pobunu, od prethodnih demonstracija u zemlji?
Širok odjek
Stručnjaci vjeruju da su razmjere i širenje ovogodišnjih protesta do sada nezabilježeni.
Sociološkinja Eli Korsandfar kaže da, iako su skupovi održani u velikim iranskim gradovima, oni su se proširili i na manje gradove, "za čija imena mnogi ljudi možda nikad nisu ni čuli". Podršku imaju i u gradovima širom svijeta.
Iran je imao proteste i prije.
Takozvani Zeleni pokret iz 2009. godine poveo je srednjeklasni protest protiv navodne izborne krađe.
Iako je bio masivan, bio je usredsređen na velike gradove.
Drugi veliki protesti iz 2017. i 2019. bili su ograničeni na siromašnije krajeve.
Najviše liče na proteste iz 2022, kad su izbile demonstracije poslije smrti 22-godišnje Mahse Amini u pritvoru.
Ovu mladu ženu uhapsila je iranska policija za moral zato što je, navodno, nepravilno nosila maramu na glavi.
Ti protesti su brzo eskalirali poslije smrti Mahse Amini, ali su dostigli vrhunac poslije šest dana, prema brojnim izvještajima.
Poređenja radi, aktuelni protesti djeluju veće, šire i rastu dosljednije otkako su počeli 28. decembra 2025.
Pozivi za promjenu sistema
Kao i protesti 2022, aktuelna pobuna korijene vuče iz konkretnog nezadovoljstva koje je brzo preraslo u pozive za korjenitu sistemsku promjenu.
- Pokret iz 2022. započeo je problemom žena. Ali i druga nezadovoljstva su se takođe ogledala u njemu... Tekući protesti počeli su problemima koji su djelovali da su ekonomske prirode i u jako kratkom vremenskom periodu, počeli su da nose zajedničke poruke - kaže Korsandfarova.
Krajem decembra, pijačni prodavci započeli su štrajk u srcu Teherana, reagujući na nagle fluktuacije deviznog kursa iranskog rijala u odnosu na američki dolar.
Protesti su se raširili na siromašnije dijelove zemlje na zapadu.
Kao i 2022, pokrajine Ilam i Lorestan bile su među glavnim epicentrima.
Krajem decembra održani su protesti na kojima su bile hiljade ljudi.
Milioni Iranaca, čak i u srednjoj klasi, suočavaju se s teškom ekonomskom krizom i rapidnim rastom cijena.
Ljudi koji demonstriraju na ulicama počeli su da skandiraju: "Smrt diktatoru!" Oni zahtijevaju smjenu iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i režima koji predvodi.
Istaknute ličnosti u egzilu kao što je Reza Pahlavi djeluju kao da imaju uticaj na proteste, ali analitičari kažu da to ne znači nužno podršku njegovom dolasku na vlast.
Iranski državni mediji objavili su snimke velikih provladinih skupova održanih u više gradova, uključujući i Teheran, gdje se okupljenima pridružio i predsjednik Masud Pezeškijan.
Faktor Pahlavi
Protesti iz 2022. djelovali su kao da nemaju vođu i uskoro su iščezli.
Za razliku od njih, aktuelne demonstracije imaju ličnosti, kao što je izgnani Reza Pahlavi, sin kralja svrgnutog 1979. godine, koje pokušavaju da oblikuju ili predvode marševe izdaleka.
To bi djelimično moglo da objasni zašto oni duže traju.
U ovim protestima, skandiranja kojima se zahtijeva povratak loze dinastije Pahlavi mogu da se čuje više nego ikad prije.
Pahlavi je proglasio sebe kraljem (šahom) Irana dok je bio u izgnanstvu u SAD.
Njegovi pozivi da ljudi skandiraju na ulicama bili su naširoko dijeljeni.
Mladi ljudi na društvenim mrežama unutar Irana indirektno ohrabruju jedni druge da se pridruže demonstracijama.
Razmjere skorašnjih protesta u gradovima kao što je Teheran služe kao demonstracija efikasnosti Pahlavijevog poziva.
Analitičari kažu da se čini kako je, kao posljedica toga, prisustvo dobro poznate opozicione ličnosti osnažilo uvjerenje nekih demonstranata da postoji zamisliva alternativa ako padne aktuelna vlada.
Drugi sugerišu da bilo kakva naznaka podrške Pahlaviju ne znači nužno želju za povratak monarhije.
Umjesto toga, to je izraz očaja za bilo kakvom alternativom klerikalnoj vlasti, posebno u odsustvu vidljive, sekularne opozicije unutar zemlje.
Trampove prijetnje
Još jedan faktor po kojem se razlikuju ovi protesti u odnosu na pređašnje, pa čak i one iz 2022. godine - jeste uticaj Amerike.
Ove demonstracije, za razliku od prethodnih protesta, djeluju kao da uživaju podršku Bijele kuće.
Tramp je zaprijetio da će napasti vladine položaje iz podrške demonstrantima, što se nikada prije nije desilo.
Tokom protestnog pokreta iz 2009. godine protiv navodne krađe predsjedničkih izbora, demonstranti su skandirali: "Obama, Obama, ili si sa njima ili sa nama!"
Bivši američki predsjednik Barak Obama, koji je bio na dužnosti 2009. godine, kasnije je izrazio žaljenje što u to vrijeme nije vidnije podržao demonstrante na ulicama.
Pezeškijan kaže da demonstracijama manipulišu "neprijatelji Irana".
Problem za iranskog predsjednika, međutim, jeste taj što njegova zemlja ima manje prijatelja nego što je imala posljednjih godina.
Iranske vlasti su izgubile ključne saveznike: Bašar al Asad je svrgnut sa položaja sirijskog predsjednika, a Hezbolah u Libanu je takođe značajno oslabljen u izraelskoj vojnoj akciji.
Nasljeđe rata
Za razliku od demonstracija iz 2022. godine, ovogodišnji protesti su poprimili oblik ubrzo poslije 12-dnevnog rata sa Izraelom, a potom i američkih i izraelskih napada na Iran.
Novinar Abas Abdi vjeruje da su ovi događaji stvorili priliku za iranske vlasti da iznjedre neku vrstu solidarnosti i kohezije u narodu, ali je vlada propustila to da iskoristi.
Neki stručnjaci sugerišu da su teški udarci naneseni vojsci tokom protekle godine razbili auru prestiža Islamske revolucionarne garde kao glavne vojne institucije u zemlji u očima Iranaca.
Gradeći to na duhu demonstracija iz 2022. godine, Korsandfarova vidi trajnu promjenu na dijelu u aktuelnim protestima: u razgovorima sa ženama koje su izašle na ulicu 2022, mnoge su joj rekle da je najveći uspjeh bio oslobađanje od straha od represivne države.
Pahlavi: Trampe, odmah djeluj
Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha i prestolonasljednik u egzilu, pozvao je predsjednika SAD Donalda Trampa da "odmah djeluje" zbog situacije u Iranu.
Pahlavi je poručio da Tramp može "donijeti najveći mir koji je svijet ikada vidio" pomažući Irancima da sruše, kako je naveo, kriminalni režim, prenosi Nova.
- Režim je slab i na koljenima je. Narod je spreman da ga obori. Ne trebaju im strane snage na terenu, već odlučna akcija vođe slobodnog svijeta - poručio je Pahlavi.
Teheran: Uhapšeno 10 "terorista"
Iranska poluzvanična agencija Tasnim objavila je, pozivajući se na Ministarstvo obavještajnih poslova, da je uhapšeno 10 osoba koje vlasti optužuju za nasilje i ubistva u Teheranu.
Prema navodima ministarstva, osumnjičeni su odgovorni za ubistvo dvojice pripadnika paravojne formacije Basidž, kao i za paljevine džamija, banaka i privatne imovine građana.
Iranske vlasti tvrde da su "teroristi uz podršku stranih aktera" odgovorni za veliki dio nasilja tokom protesta, uključujući i smrt više od 100 pripadnika bezbjednosnih snaga, prenosi Nova.
Amerika nema planova za promjenu režima
Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi izjavio je da Vašington trenutno nema planove za vojnu intervenciju niti za promjenu režima u Iranu.
On je rekao da ni SAD ni Izrael ne pripremaju direktno uključivanje u sukob, dodajući da američka administracija smatra da iranske vlasti ne bi smjele da ubijaju sopstveni narod zbog protesta, prenosi Nova.
- Iranci imaju pravo na protest, jer ne mogu da prehrane svoje porodice - rekao je Hakabi, uz napomenu da je budući razvoj situacije teško predvidjeti.
EP zatvara vrata iranskim diplomatama
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola donijela je odluku o zabrani ulaska svim iranskim diplomatama i ostalim predstavnicima Islamske Republike Iran u prostorije Evropskog parlamenta, prenosi Nova.
- Poslovanje ne može da se odvija kao i obično dok se hrabri ljudi Irana bore za svoja prava i slobodu - poručila je Mecola.
