Uoči razgovora predsednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Džozefa Bajdena, zvaničnici dvije države saopštavaju da povlače dio osoblja u diplomatskim predstavništvima. Oko 150 američkih instruktora takođe napušta Ukrajinu, a i Šveđani pozivaju svoje državljane nazad. Vlada Ukrajine poručuje građanima da ostanu mirni i jedinstveni.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su pre dvojice predsiednika razgovarali šefovi diplomatija, Sergej Lavrov i Entoni Blinken.

- Reakcija Vašingtona i Brisela na nacrte rusko-američkog sporazuma i sporazuma sa NATO-om o bezbjednosnim garancijama koje smo predali ignoriše odredbe koje su za nas fundamentalne, prije svega odredbe da se Alijansa neće dalje širiti i da udarno oružje neće biti raspoređeno u blizini ruskih granica - navodi se u saopštenju izdatom nakon razgovora Lavrova i Blinkena.

Ta pitanja će, kako se navodi, "biti centralna" u procjeni dokumenata dobijenih od SAD i NATO-a i "to će biti stavljeno do znanja" američkoj strani.

Lavrov se osvrnuo i na, kako kaže, propagandnu kampanju o "ruskoj agresiji" protiv Ukrajine, ističući da teži provokativnim ciljevima i podstiče vlasti u Kijevu na sabotažu Minskih sporazuma i "pogubne pokušaje nasilnog rešavanja 'problema Donbasa'".

Telefonom su razgovarali i ministri odbrane, Sergej Šojgu i Lojd Ostin.

Za to vrijeme, vlada u Kijevu je poručila svojim građanima da je od "ključne važnosti da svi ostanu mirni i jedinstveni i da se izbegnu akcije koje podrivaju stabilnost i izazivaju paniku".

Amerikanci povlače i 150 vojnika iz Ukrajine

Stejt departmet je naložio osoblju američke ambasade u Kijevu koje ne obavlja hitne poslove da napusti Ukrajinu zbog, kako je navedeno, stalnih izvještaja o gomilanju ruske vojske na granici sa Ukrajinom.

Prethodno je Džo Bajden pozvao američke državljane da odmah napuste Ukrajinu i poručio da neće slati vojnike da ih spasu kada budu bježali iz zemlje, ukoliko je Rusija napadne.

Uslijedila je i odluka da se povuče i 150 pripadnika Nacionalne garde Ohaja, koji u Ukrajini vrše obuku tamošnjih vojnika, rekla su dva zvaničnika, koja su htela da ostanu anonimna.

Dio svog osoblja iz ambasade povlači i Rusija, a Švedska je poručila svojim državljanima da što je prije moguće odu iz Ukrajine. Trenutno ih je tamo 200-300. 

I Turska je reagovala, savjetuje svojim državljanima da ne putuju na istok Ukrajine.

Već mjesecima je napeto na istoku Evrope. Vašington i NATO uporno upozoravaju da je moguće da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, dok Moskva poručuje da joj to nije namjera i taži bezbjednosne garancije. 

Ipak, ruski predsjednik je u razgovoru sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom rekao da će, u slučaju da Ukrajina postane članica NATO-a ili pokuša da zauzme Krim, evropske zemlje biti uvučene u vojni konflikt s Rusijom.