
Rogovi nosoroga svih vrsta u posljednjih sto godina postepeno su se skraćivali i sužavali, a uzrok tome je isključivo čojvek, odnosno lov, utvrdili su naučnici. Nosorozi su ranije bili trofejni ulov, a od 2007. krivolov je u porastu zbog upotrebe njihovih rogova u tradicionalnoj azijskoj medicini.
Rezultati istraživanja stručnjaka sa Kembridža, objavljeni u časopisu People And Nature, zasnovani su na analizama fotografija nosoroga u proteklih 140 godina.
Naučnici vjeruju da čest krivolov nosoroga sa većim rogovima znači da su oni sa manje impresivnim rogovima preživjeli i sada prenose svoje genetske karakteristike na nove generacije.
"Nosoroge je vjerovatno najteže proučavati u istoriji prirode iz bezbjednosnih razloga. Zato smo zaista uzbuđeni što možemo da dokažemo kroz fotografije da su im se rogovi smanjili tokom vremena", rekao je Oskar Vilson, glavni autor studije.
„Nosorogi su razvili rogove s razlogom, neke vrste da bi dobile hranu, druge da bi se branile od predatora, tako da mislimo da bi život sa manjim rogovima mogao štetiti njihovom opstanku“, rekao je on.
Naučnici su izmjerili rogove 80 nosoroga, fotografisanih od 1886. do 2018. godine. Bilo je pet vrsta nosoroga, bijeli, crni, indijski, javanski i sumatranski.
Proučavali su fotografije nosoroga koje su ubili krivolovci, uključujući i čuvenu fotografiju bivšeg američkog predsjednika Teodora Ruzvelta iz 1911. iznad crnog nosoroga kojeg je upravo ubio.
Naučnici su izmjerili i druge djelove tijela nosoroga kako bi se tačno izmjerila dužina roga proporcionalno veličini tijela.
Nosorozi su ugrožena vrsta. Danas ih u divljini ima oko 30.000, a početkom 20. vijeka bilo ih je pola miliona.
A tri vrste među njima - crna, javanska i sumatranska - nalaze se na listi kritično ugroženih vrsta.