Američki predsjednik Donald Tramp je govorio o „veoma važnom danu". Putin, međutim, nije bio fizički u Kremlju tokom tog telefonskog razgovora; bio je u školi na periferiji Krasnodara na jugu Rusije, potvrdila je pres-služba Kremlja. Nakon razgovora, ovaj utisak je dodatno potvrđen načinom na koji su dva predsjednika reagovala na taj čin, piše Dojče vele.
Tramp je bio oduševljen: Rusija i Ukrajina, rekao je, odmah će početi direktne mirovne pregovore. (Preduslovi) će, dodao je, biti dogovoreni između dvije strane. Rusija želi da trguje sa SAD čim se završi „krvoproliće" u Ukrajini, rekao je šef Bijele kuće. I dodao je da Rusija tako može da stvori ogroman broj radnih mjesta i zaradi mnogo novca. Potencijal za ovo je neograničen, smatra Tramp. Ukrajina takođe može imati koristi od trgovine, kada se zemlja obnovi poslije rata, zaključio je američki predsjednik.
Putin je, s druge strane, bio trijezan: razgovor je bio otvoren, informativan i koristan, saopštio je Kremlj. Rusija se zalaže za mirno rješenje, a sada se mora pronaći način da se postigne mir, dodao je. Rusija, tvrdi Putin, spremna je da sarađuje sa Ukrajinom na „memorandumu za neki budući sporazum" – o principima, vremenskim rokovima i tako dalje, uključujući moguće privremeno primirje, ako se postigne odgovarajući sporazum.
Ruska stručnjakinja za Ameriku Aleksandra Filipenko, u intervjuu za Dojče vele, zaključila je da se Trampove i Putinove reakcije „radikalno" razlikuju po sadržaju i tonu, što znači da sam razgovor nije bio ni od kakve koristi. Filipenko ironično dodaje: „Složili su se, kao što često čine... da se dalje dogovore."
Istovremeno, ona napominje da je Putin u svojoj reakciji ponovo govorio o „uzrocima rata", koji rezultiraju zahtjevima Moskve, neprihvatljivim za Ukrajince. Ovo se odnosi na povlačenje Ukrajine iz članstva u NATO-u, odnosno priznavanje regiona koje je Moskva ispitala kao ruske teritorije.
Ovo nije ništa novo u poređenju sa 2022. godinom, kaže politikolog, kada je rat počeo: „Putin se nije pomjerio ni za miljak sa svojih pozicija". Naprotiv, šef Kremlja je „čvrsto učvrstio" svoje pozicije, dodaje naš sagovornik. I zato ona smatra: „Ovdje uopšte ne može biti govora o prodoru."
Ruski politički analitičar iz Beča Mihail Komin naziva i Putinovu i Trampovu reakciju na telefonski razgovor „urlajućom prazninom". U intervjuu za DW, on se pita: „Pa zašto su njih dvojica uopšte razgovarali dva sata?" I Tramp i Putin su znali da nisu u stanju da ubede jedan drugog u svoje argumente, kaže Komin. I zato analitičar pretpostavlja da su dva predsjednika zapravo razgovarala o nekim sasvim različitim temama, pre svega o bilateralnim ekonomskim odnosima između Rusije i SAD: „... kada se Tramp već raduje budućem uspostavljanju trgovinskih odnosa sa Rusijom".
Za Ukrajinu i njene evropske saveznike, ovo ne sluti na dobro, kaže Komin, „jer pokazuje da Putinov plan za odlaganje pregovora funkcioniše". I taj plan se sastoji od dvije tačke, kaže naš sagovornik: broj jedan je da Donald Tramp ne smije biti iritiran, kako bi ga spriječili da dalje pomaže Ukrajini. Riječ je o dodatnim sankcijama protiv Rusije, ili o novoj, još većoj isporuci oružja Ukrajini, kaže Komin: „Kremlj želi da Tramp u svakom slučaju ostane barem neutralan." I u tome uspijeva, dodaje analitičar.
A tačka broj dva u Putinovoj strategiji je da se ni oko čega ne slaže, da sve odbaci, da ne pravi kompromise i da nastavi da napada Ukrajinu, tvrdi Komin. Kremlj ne vidi razlog da sada okonča rat, jer se po njegovom mišljenju situacija na frontu razvija u korist Rusije, smatra stručnjak iz Beča. Komin dodaje da nema ni govora o bilo kakvoj globalnoj izolaciji Rusije i da zato naš sagovornik smatra da je za Kremlj u ovom trenutku najvažnija taktika odugovlačenja.
U tom kontekstu, memorandum, koji je Putin objavio da je spreman da potpiše sa Ukrajinom, je samo memorandum i ništa više, kritikuje Aleksandra Filipenko. Ona smatra da je to bezvrijedan papir, jer ni na šta ne obavezuje potpisnike.
Trampove oduševljene reakcije na telefonski razgovor sa Putinom nisu ništa više od predstave za njegove sopstvene birače kod kuće, zaključuje Filipenko. I nije bilo ništa posebno, dodaje ona, „jer Donald Tramp uvijek tako govori". Ovaj politolog buduće pregovore o Ukrajini mnogo više vidi u domenu američkog Stejt departmenta, prije svega američkog Kongresa, koji bi mogao da usvoji nove sankcije protiv Rusije kao kaznenu mjeru.
Ali to je sve hipotetički, nešto što bi se moglo dogoditi u budućnosti, kaže Filipenko. Ona dodaje da trenutno Putin nije pod nikakvim pritiskom. Tramp, kaže ona, mogao je da zaprijeti sankcijama, „ali umjesto toga on govori o trgovinskim mogućnostima kako bi integrisao Putina u mirovne pregovore". Američki predsjednik tvrdi da će postići mir trgovinom, kaže naš sagovornik: „Ali nekoga poput Vladimira Putina takva taktika uopšte ne impresionira. On je apsolutno siguran da će na ovaj ili onaj način sklopiti sve potrebne sporazume."
Čak ni Filipenko ne vidi nikakve šanse sa skorim postizanjem mira u Ukrajini i još jednom ističe važnost odluke Kongresa. Najkasnije sada, kada je jasno da Putin vuče Trampove konce, Kongres bi trebalo da preduzme akciju, inače stvari izgledaju loše za Ukrajinu, zaključuje ovaj stručnjak.
