Kina ima 27 nuklearnih reaktora u izgradnji s prosečnim rokovima izgradnje od oko sedam godina, daleko brže od drugih zemalja, navodi se u istraživanju nezavisnog istraživačkog instituta sa sedištem u Vašingtonu Fondacije za informacijsku tehnologiju i inovacije.
- Brzo postavljanje sve modernijih nuklearnih elektrana u Kini pokazuje da će kineska poduzeća imati prednost u inovacijama u ovom sektoru u budućnosti - navodi se u izvještaju.
SAD ima najveći broj nuklenih elektrana u svijetu, a administracija predsjednika Džoa Bajdena smatra da je taj izvor električne energije gotovo bez emisija ključan za suzbijanje klimatskih promjena.
Nakon što su uključene dvije velike elektrane u saveznoj državi Džordžiji 2023. i 2024. godine sa milijardama dolara preko proračuna i s godinama odlaganja, prestali su da se grade nuklearni reaktori u SAD-u. Izgradnja jedne visokotehnološke elektrane otkazana je prošle godine.
Kineske državne banke mogu ponuditi povoljnije zajmove od onih koji su dostupni u zapadnim zemljama. Kineska industrija nuklearne energije imala je koristi od trajne državne podrške i strategija lokalizacije koje su joj omogućile da dominira sektorima poput obnovljive energije i električnih vozila.
Prvi svjetski takozvani visokotemperaturni reaktor četvrte generacije hlađen plinom u zalivu Šidao uključen je na mrežu prošlog decembra. Kinesko udruženje za nuklearnu energiju tvrdi da je projekt uključivao razvoj više od 2200 komada opreme koji su prvi takvi u svijetu, s ukupnom stopom lokalizacije materijala domaće proizvodnje od 93,4 odsto.
Zagovornici visokotehnoloških reaktora kažu da su sigurniji i učinkovitiji od sadašnjih. Kritičari kažu da neki novi reaktori dovode do proliferacije nuklearne energije i materijalnih rizika.
