Zabrinjavajuća je i korupcija, među ključnim političkim liderima.
Ovo su ukratko nalazi Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana koji je usvojen u Predstavničkom domu Američkog kongresa prošle srijede.
Ovaj propis je dio šireg Zakona o autorizaciji nacionalne bezbjednosti (NDAA) za 2026. i za njega je glasalo ukupno 312 predstavnika (197 republikanaca i 115 demokrata), dok je protiv bilo 112.
Zakon je sada proslijeđen Senatu na potvrđivanje nakon čega će biti poslat predsjedniku Donaldu Trampu na potpisivanje. Nakon glasanja u Predstavničkom domu, Bijela kuća je saopštila da će „Tramp potpisati zakon", prenosi Nova.rs.
Za razliku od ranijih rezolucija i deklarativnih poruka, riječ je o zakonskom okviru čije odredbe postaju obavezujuće za Stejt department i Pentagon.
I zakon ne samo što politički ocijenjuje stanje u regionu već i precizno definiše obaveze američke izvršne vlasti prema državama Zapadnog Balkana.
Zapadni mediji su o NDAA pisali uglavnom u kontekstu da „insistira na evropskoj odbrani, zabranjujući da broj američkih vojnika na kontinentu padne ispod 76.000 na period duži od 45 dana i blokirajući povlačenje ključne vojne opreme".
Britanski Gardijan piše da usvajanje NDAA pokazuje da Predstavnički dom ide u pravcu produbljivanja američkih resursa za baltičke države i jača sjeveroistočno krilo NATO-a, a dodatno učvršćuje i pomoć Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara.
Zakonski paket iznosi 900 milijardi dolara, što je osam milijardi više od iznosa koji je zatražio Tramp, a između ostalog, predviđa i povećanje plata za pripadnike vojske i ograničenja američkih ulaganja u Kinu.
Zapadni mediji nisu preneli da je ovim zakonom definisana američka politika, a da predložena rešenja postaju obavezujuća za Stejt department i Pentagon.
Nepravedni izborni uslovi u Srbiji
Od svih zemalja regiona, jedino se Srbija eksplicitno spominje. U nalazima Kongresa, kaže se da „parlamentarni i lokalni izbori održani u Srbiji 17. decembra 2023. godine i događaji koji su usledili izazivaju duboku zabrinutost u pogledu stanja demokratije u Srbiji".
Za ovu ocijenu, SAD se pozivaju na konačni izveštaj Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
Dalje se navodi da je izvještaj utvrdio „nepravedne uslove" za održavanje izbora, „brojne proceduralne nedostatke, uključujući nedoslednu primjenu zaštitnih mehanizama tokom glasanja i brojanja, kao i česte slučajeve preopterećenosti biračkih mjesta. Utvrđene su i povrede tajnosti glasanja i brojni slučajevi grupnog glasanja.
- OEBS je takođe primjetio da su srpski zvaničnici optužili prije svega mirne demonstrante, opozicione stranke i civilno društvo da 'pokušavaju da destabilizuju vladu', što je zabrinjavajuća tvrdnja koja ugrožava bezbjednost važnih segmenata srpskog društva - navodi se u Zakonu.
Korupcija među ključnim političkim liderima i pod autokratskom kontrolom
Zemlje Zapadnog Balkana definišu se kao „ključne za mir, stabilnost i prosperitet evropskog kontinenta".
Kao jedna od prijetnji tome, istaknuta je korupcija, „uključujući i među ključnim političkim liderima", kao i „kampanje dezinformacija" za koje se kaže da „potkopavaju kredibilitet demokratskih institucija, uključujući integritet izbora".
Srbija bi se u ovom smislu mogla prepoznati jer se u početnim nalazima Kongresa kaže da se „korupcija i dezinformacije šire u političkim okruženjima obilježenim autokratskom kontrolom ili stranačkim sukobima".
Za korupciju se kaže da „i dalje opterećuje Zapadni Balkan i predstavlja jednu od najvećih prepreka daljem ekonomskom i političkom razvoju regiona".
Sankcije u roku od 90 dana
U tom smislu, jedna od najvažnijih alatki predviđenih ovim zakonom jesu sankcije.
Predviđeno je da predsjednik SAD uvede sankcije „najkasnije 90 dana od datuma stupanja na snagu ovog zakona" protiv svakog stranog lica za koje se utvrdi da je „uključeno ili je pokušalo da se uključi u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom".
U to se uključuje i „korupcija od strane ili u ime neke vlade na Zapadnom Balkanu, ili sadašnjeg ili bivšeg državnog zvaničnika na Zapadnom Balkanu".
Sankcije su takođe predviđene za lica i „politike koje ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu".
Sankcije mogu da se uvedu i protiv osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije, kao i zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava. Sankcije mogu da uključe blokadu imovine i ukidanje viza. To su, dakle, predsedničke obaveze predviđene ovim zakonom. S druge strane, državni sekretar SAD, kako je propisano, dužan je da razvije Inicijativu za borbu protiv korupcije kroz postojeće i nove programe.
Ta inicijativa bi trebalo da uključi tehničku pomoć, razmjenu najboljih praksi i obuku za civilne organe za sprovođenje zakona, pravosudne institucije i druga relevantna administrativna tijela. Istaknuto je da je potrebno jačanje postojeće nacionalne antikorupcijske strategije „radi borbe protiv političke korupcije, posebno u pravosuđu, nezavisnim tijelima za nadzor izbora i postupcima javnih nabavki".
