Za to vrijeme, američki predsjednik zahtijeva da Karakas vrati naftu, zemljište i drugu imovinu navodno "ukradenu" od SAD. Tramp je najavio da će uskoro početi da cilja trgovce drogom i na kopnu. Da li je kopnena invazija realan scenario?
Nova dva napada na brodove, za koje Vašington tvrdi da su švercovali drogu, dodatno su podigli tenzije. Uz prošlonedjeljnu zaplijenu tankera blizu obale Venecuele i gomilanje trupa, najveće od kubanske krize u tom dijelu svijeta, dodatno su zabrinuli cijeli region. Povod za obračun poznavaoci vide i u nadmetanju za prirodna bogatstva ili prevlast u zapadnoj hemisferi.
"Glavna zemlja porijekla fentanila koji stiže direktno u SAD je Meksiko, a ne Venecula. U ratu protiv droge efikasnija je borba protiv pranja novca koji je kiseonik za trgovce narkoticima. To je jedan motiv, ali ne i jedini. Među ostalima je da okončanje diktature Madura, a to je krucijalno po bezbjednost po mišljenju američkog državnog sekretara Marka Rubija, koji bi da završi ne samo sa venecuelanskim, već i sa kubanskim i nikaragvanskim režimom", objašnjava prof. Karlos Malamud, sa Kraljevskog instituta Elkano iz Madrida.
Američka administracija u Latinskoj Americi već je prisutna kroz političku i izbornu podršku u Argentini, Hondurasu, Boliviji, Gvatemali. Stručnjaci podsjećaju i da je pod pritiskom Vašingtona Panama istupila iz kineskog programa "Pojas i put". Uvođenje sankcija Venecueli i odluka da se Kartel de los Soles proglasi terorističkom organizacijom, otvorili su prostor i za vojno djelovanje.
- Vidimo da Latinska Amerika već sada reaguje, meksička predsjednica zahtijeva da se to pitanje prenese u Savjet bezbjednosti UN, brazilski predsjednik insistira da takvi problemi ne mogu da se rješavaju korišćenjem principa strane vojne intervencije, već pregovorima - navodi prof.dr Slobodan Pajović sa Fakulteta društvenih nauka.
Hoće li biti šire kopnene ofanzive
Posljedice koje su i sada vidljive su podjela latinomameričkih zemalja na saveznike Vašingtona i protivnike okupljene oko Kube, Nikaragve, Venecuele i Kolumbije. Iako američki predsjednik ne isključuje mogućnost rata sa Venecuelom, ne očekuje se šira kopnena ofanziva.
- Možemo da vidimo veliko protivljenje u SAD, prije svega u Kongresu i među sljedbenicima maga pokreta, koji nisu za američke intervencije u inostranstvu. Moguće da ćemo vidjeti ciljano bombarodvanje dronovima, projektilima i potencijalno napad mornaričkih foka, ali ne više od toga. Politički troškovi kopnene invazije, sa tijelima koja bi se vraćala u SAD, veliki su. Ono što ćemo vidjeti u budućnosti, ako se uzme o obzir nova verzija Monroove doktrine, je više američkih intervencija u zapadnoj hemisferi, ne samo u Latinskoj Americi - naglašava Malamud.
Pajović kaže da samo zamislimo situaciju da dođu kineski tankeri, a Kina je uvozila venecuelansku naftu.
- Hoće li američka mornarica napasti kineske tankere ili će napasti ruske tankere. Do sada je napadnut iranski tanker koji je imao rusku posadu. Moskva je odmah reagovala i tražila da malo popuste tenzije u Karibima. U narednom periodu Latinska Amerika će se naći u dosta neizvjesnom položaju - dodaje Pajović.
Od početka septembra, Pentagon je potopio 28 brodova u Karibima i istočnom Tihom okeanu. Takvo angažovanje američke mornarice, kako se procjenjuje, poreske obveznike u SAD košta oko 18 miliona dolara dnevno.
