Kako je objavljeno na zvaničnom veb-sajtu Senata, za nastavak procedure glasala su 52 senatora, dok je 47 bilo protiv.
Rezolucija predstavlja zahtjev izvršnoj vlasti i ima za cilj da se predsjedniku SAD uskrati mogućnost da jednostrano pokrene vojnu intervenciju, bez prethodne saglasnosti zakonodavne grane vlasti. U obrazloženju se podsjeća da, prema Ustavu Sjedinjenih Država, pravo da objavi rat pripada Kongresu.
Dokument se poziva i na Zakon o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, kojim je predsjednik obavezan da zakonodavce blagovremeno obavijesti o početku vojnih operacija. Ipak, u praksi je ova zakonska obaveza više puta zaobilažena tokom američkih vojnih angažmana u Vijetnamu, Iraku, Jugoslaviji i Avganistanu.
Glasanje u Senatu uslijedilo je nakon što su američke oružane snage 3. januara 2026. godine izvele vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje su zarobljeni predsjednik te zemlje Nikolas Maduro i njegova supruga. Dva dana kasnije, 5. januara, započeo je sudski postupak protiv Madura, koji se tereti za krivična djela povezana sa stvaranjem i podrškom narko-kartelima. Prema dostupnim informacijama, suštinski dio procesa neće otpočeti prije 2027. godine.
U međuvremenu, za vršioca dužnosti predsjednice Venecuele imenovana je potpredsjednica Delsi Rodriges, koja je preuzela rukovodeću ulogu u izvršnoj vlasti te južnoameričke države.
