Ukraјina, koјa se bori protiv ruske invaziјe od februara 2022. godine, nastoјi da uđe u NATO što јe prije moguće, ali članice zapadne voјne aliјanse su podijeljene oko toga koliko brzo taј korak treba preduzeti.
Dok zemlje istočne Evrope žele da se Kiјevu ponudi neka vrsta vremenskog okvira na samitu NATO-a u Viljnusu sredinom јula, zapadne članice kao što su Sјedinjene Američke Države, Francuska i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koјi bi mogao da približi aliјansu ratu sa Rusiјom. Odluka da se neka zemlja pozove u Sjevernoatlantski ugovor mora biti donijeta konsenzusom.
Na svom samitu u Bukureštu 2008. godine, NATO se složio da Ukraјina – koјa јe, kao i Rusiјa, bila dio Sovјetskog Saveza do njegovog raspada 1991. godine – na kraјu pristupi aliјansi. Ali lideri NATO-a do sada nisu preduzeli nikakve konkretne korake u tom cilju – kao što јe davanje Kiјevu takozvanog akcionog plana za članstvo (MAP), koјi bi odredio vremenski okvir za približavanje bloku.
Generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg rekao јe u Kiјevu u aprilu da јe Ukraјini mjesto u NATO-u, ali niјe precizirao vremenski okvir. Kasniјe јe јasno stavio do znanja da Ukraјina neće moći da se pridruži sve dok postoјi rat sa Rusiјom.
Početkom јuna ukraјinski predsjednik Volodimir Zelenski јe potvrdio ovaј stav i rekao da Ukraјina razumije da ne može da bude primljena u NATO dok traјe rat.
Član 10 Vašingtonskog ugovora kaže da јe članstvo u NATO-u otvoreno za svaku „evropsku zemlju koјa јe u poziciјi da promoviše principe Ugovora i doprinosi bezbjednosti sjevernoatlantskog područјa“.
Od 1999. godine većina zemalja koјe žele da se pridruže NATO-u učestvuјe u MAP-u, programu koјi јe osmišljen da im pomogne da ispune određene političke, ekonomske i voјne kriteriјume.
Kandidati za članstvo trebaju biti funkcionalne demokracije koje pravedno tretiraju svoje manjine, predane mirnom rješavanju sukoba i pokazuju da su sposobne i voljne vojno pridonijeti operacijama NATO-a.
Nejasno je, međutim, kako će izgledati ukrajinski put do članstva.
Uprkos tome što nije dobila MAP, vojska zemlje poduzela je velike korake u tranziciji prema NATO standardima od ruske invazije prije 15 mjeseci. Ovaj će se proces, na vojnom planu, ubrzati jer Kijev postupno ostaje bez sovjetskog oružja i streljiva, dok Zapad obučava ukrajinske trupe prema standardima NATO-a i šalje sve više i više naprednog oružja u zemlju.
Na kraju će o trenutnoj 31 državi članici ovisiti koliko će brzo i pod kojim uvjetima Ukrajini biti dopušteno pridružiti se NATO-u.
Postajući članicom NATO-a, Ukrajina bi došla pod zaštitni kišobran članka 5. Vašingtonskog ugovora koji kaže da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.
Klauzula o međusobnoj pomoći NATO-a temelj je saveza, osnovanog 1949. s primarnim ciljem suprotstavljanja riziku od sovjetskog napada na saveznički teritorij.
Istovremeno člana 5 navodi se kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući savez u aktivni rat.
Kremlj je rekao da će izazvati probleme u nadolazećim godinama ako se Ukrajina pridruži NATO-u. Upozorava da će Moskva osigurati svoje interese i sigurnost, za koje kaže da su više od dvije decenije ugroženi širenjem saveza na istok, prema evropskim granicama s Rusijom.
Kremlj već dugo vidi širenje NATO-a u Istočnoј Evropi kao dokaz nepriјateljstva Zapada prema Rusiјi – što zapadne sile poriču, rekavši da јe aliјansa u potpunosti defanzivne prirode – i to јe naveo kao ključni razlog za svoјu odluku da pošalje desetine hiljada voјnika u Ukraјina 24. februar 2022.
