Tramp je odluku o carinama pravdao potrebom da se zaustavi dotok smrtonosnog opioida fentanila i njegovih prekursora iz Kine, Meksika i Kanade u SAD. Takođe je naglasio da carine treba da smanje američki trgovinski deficit i zaštite domaću industriju.
- SAD više neće tolerisati trgovinske prakse koje nanose štetu našim radnicima i preduzećima. Vrijeme je da naši partneri igraju pošteno - rekao je Tramp u svom obraćanju.
Osim toga, Tramp je ranije više puta kritikovao trgovinske sporazume koje je SAD imao sa partnerima, tvrdeći da su oni na štetu američke ekonomije. On smatra da bi uvođenje carina trebalo da podstakne domaću proizvodnju i smanji zavisnost SAD od uvoza. Međutim, ekonomski analitičari upozoravaju da takve mjere mogu imati suprotan efekat – poskupljenje robe i usluga, smanjenje izvoza zbog kontramera i usporavanje ekonomske aktivnosti.
Odgovor Kanade i Meksika
Kanadski premijer Džastin Trudo nazvao je odluku SAD „neprihvatljivom" i odmah odgovorio uvođenjem carina od 25% na američke proizvode u vrijednosti od 155 milijardi dolara. Prve carine, koje pokrivaju robu vrijednu 30 milijardi dolara, stupile su na snagu odmah, dok će dodatne carine na preostalih 125 milijardi biti uvedene 25. marta.
- Ne želimo trgovinski rat, ali ćemo braniti interese Kanade. SAD krše sporazum o slobodnoj trgovini, i to ćemo osporiti pred Svjetskom trgovinskom organizacijom - izjavio je Trudo.
Kanada je posebno pogođena jer je snažno ekonomski povezana sa SAD, pogotovo u sektorima automobilske industrije, energetike i poljoprivrede. Ukoliko se ovaj trgovinski sukob produži, postoji realna opasnost od gubitka radnih mjesta i recesije u pojedinim djelovima Kanade.
Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum je najavila da će Meksiko odgovoriti kontramjerama, ali će spisak proizvoda koji će biti pogođeni objaviti tek 10. marta. „Ne postoji opravdanje za ovu odluku Amerike koja ugrožava naše ljude i ekonomije," rekla je ona.
Meksiko je ključan trgovinski partner SAD, naročito u oblasti proizvodnje automobila i prehrambenih proizvoda. Ove carine bi mogle ozbiljno da naštete ekonomiji zemlje, ali i da povećaju cijene proizvoda u samim Sjedinjenim Državama.
Kina uvodi kontramjere
Kineska vlada je odmah reagovala na povećanje američkih carina, uvodeći dodatne tarife na ključne američke poljoprivredne proizvode.
- Peking je primoran da preduzme mjere kako bi zaštitio sopstvenu ekonomsku stabilnost- saopštilo je kinesko Ministarstvo finansija.
Nove kineske carine uključuju:
15% na američku piletinu, pšenicu, kukuruz i pamuk
10% na soju, svinjetinu, junetinu, morske plodove, voće, povrće i mliječne proizvode
Takođe, Kina je dodala 15 američkih kompanija na spisak za kontrolu izvoza, optužujući ih da „ugrožavaju nacionalnu bezbjednost i interese Kine".
Evropska unija reaguje: Da li je Evropa sledeća meta?
Evropska komisija je izrazila duboko nezadovoljstvo Trumpovim carinama, upozoravajući da one „remete svjetsku trgovinu i ugrožavaju ekonomsku stabilnost". Portparol EK Olof Gil je izjavio:
- EU se čvrsto protivi protekcionističkim mjerama i pozivamo SAD da preispitaju svoj pristup. Spremni smo da preduzmemo čvrste i trenutne kontramjere ako SAD uvedu sankcije evropskoj robi.
Tramp je najavio da će uskoro donijeti odluku o carinama na proizvode iz EU, uključujući automobile, kao dio strategije smanjenja američkog trgovinskog deficita sa Evropom, koji je u 2024. iznosio 213 milijardi dolara.
Ovo bi moglo imati ozbiljne posledice po evropsku automobilsku industriju, koja se već suočava sa izazovima tranzicije na električna vozila. Najviše bi bile pogođene njemačke kompanije poput BMW-a, Mercedesa i Volkswagena, ali i proizvođači u Francuskoj, Italiji i Španiji.
Posledice na globalnu ekonomiju
Ove trgovinske mjere izazvale su trenutne reakcije na berzama – azijski i evropski indeksi su pali, dok su kanadski dolar i meksički pezos oslabili u odnosu na američki dolar.
Predsjednik Američkog savjeta za automobilsku politiku, Met Blant, upozorio je da će ove carine poremetiti globalne lance snabdijevanja i povećati cijene vozila u SAD.
- Tarife su u suštini porez na američki narod - izjavio je Blant, dodajući da će američki proizvođači automobila biti posebno pogođeni.
Kanadska privredna komora je ocijenila da ove mjere „guraju Kanadu i SAD u recesiju, povećavaju troškove za potrošače i dovode do gubitka radnih mjesta".
