Najnovije procjene pokazuju da bi globalna temperatura tokom ove godine mogla biti među najvišim ikada zabilježenim, što dodatno pojačava strah od nepovratnih posljedica po klimu, ekosisteme i živote miliona ljudi.

Naučnici upozoravaju da se posljedice već osjećaju širom planete kroz ekstremne vremenske pojave, dugotrajne suše, razorne poplave i toplotne talase koji odnose ljudske živote i uništavaju infrastrukturu. Posebno su ugroženi najsiromašniji regioni svijeta, gdje klimatske promjene direktno utiču na dostupnost hrane, pitke vode i osnovne zdravstvene zaštite.

Prema procjenama stručnjaka, približavanje granici od 1,5 stepeni ne znači samo statistički podatak, već ulazak u zonu u kojoj se povećava rizik od topljenja ledenih pokrivača, rasta nivoa mora i nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Upozorava se da bi dalji porast temperature mogao izazvati talase klimatskih migracija i dodatno destabilizovati već krhke društvene i političke sisteme.

Iako su svjetske vlade u prethodnim godinama davale obećanja o smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, stručnjaci ističu da konkretni rezultati izostaju i da trenutni tempo nije dovoljan da se izbjegnu najteži scenariji. Emisije ugljen-dioksida i dalje ostaju na visokom nivou, dok se fosilna goriva i dalje masovno koriste.

Upozorenja naučne zajednice sve su glasnija, ali vrijeme za djelovanje se, kako navode, ubrzano smanjuje. Godina 2026. mogla bi postati još jedno bolno podsjećanje da klimatska kriza više nije prijetnja budućnosti, već stvarnost koja već sada mijenja svijet u kojem živimo.