Cijene dionica na svjetskim berzama ove sedmice su pale, jer će zbog visoke inflacije centralne banke nastaviti da podižu kamatne stope, a Wall Street je dodatno bio poljuljan i zbog kolapsa banke Silicon Valley Bank (SVB).
Na Wall Streetu je Dow Jones pao 4,4 odsto na 31.909 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,6 odsto na 3.861 poen, a Nasdaq indeks 4,7 odsto na 11.138 bodova, prenosi Hina.
U januaru su ti indeksi snažno porasli, jer su se ulagači nadali da će američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), uskoro završiti s povećanjem kamatnih stopa i da će konačna kamata, s kojom bi završio ciklus zaoštravanja monetarne politike, ostati ispod nivoa od pet odsto.
No, posljednjih sedmica indeksi su izgubili većinu tih dobitaka, jer je sve jasnije da se taj scenario neće ostvariti.
Niz posljednjih podataka pokazuje da je potražnja na tržištu rada i dalje snažna, pa se može očekivati rast plata i potrošnje, a to znači da će američka centralna banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa.
Ove sedmice je predsjednik Fed-a, Jerome Powell, kazao da je centralna banka spremna za veće korake ako budući ekonomski podaci pokažu da su potrebne strože mjere za zauzdavanje inflacije.
To je izazvalo strahovanja ulagača da će centralna banka na sjednici u martu povećati ključne kamate za agresivnih 0,5 procentnih poena, dok se još nedavno očekivalo povećanje za blažih 0,25 bodova.
Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed do septembra povećati kamate u rasponu od 5,5 do 5,75 odsto, dok se sada kamate kreću između 4,5 i 4,75 odsto.
Povećanje kamata oslabiće potrošnju, a time i privredu, pa je pitanje samo hoće li uslijediti plitka recesija ili "meko prizemljenje" najveće svjetske ekonomije.
Negativno je na Wall Street krajem sedmice uticao i kolaps SVB, najveći bankrot jedne američke banke od finansijske krize 2008. godine.
Ta banka, koja je godinama finansirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom, jer su mnoge start up kompanije počele povlačiti depozite, s obzirom na to da ovaj period usporavanja privrede nije pogodan za inicijalne javne ponude, niti traženje preduzetničkog kapitala.
Kako bi povećala kapital, ta je banka prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak. Potom je u srijedu objavila plan za prodaju novih dionica kako bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala.
No, to je izazvalo paniku među građanima i preduzetnicima, koji su samo u četvrtak povukli iz banke 42 milijarde dolara depozita, pa je banka dan završila s negativnom gotovinskom bilansom od gotovo milijardu dolara.
Zbog toga je regulator u petak zatvorio banku i preuzeo kontrolu nadpreostalim depozitima.
Sve to produbilo je zabrinutost ulagača u vezi sa bankarskim sektorom, jer se plaše da će agresivno povećanje kamata Fed-a dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.
„Postoji zabrinutost da bi se mogle pojaviti pukotine u finansijskom sistemu zbog agresivnog povećanja kamata Fed-a. Kolaps SVB-a otvorio je pitanje jesu li problemi širi od samo jedne industrijske banke i jednog dijela ekonomije", rekla je direktorica u BMO-u, Carol Schleif.
I na evropskim berzama cijene dionica su pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,5 odsto na 7.748 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo jedan odsto na 15.427 poena, a pariski CAC 1,7 odsto na 7.220 bodova.
